Deset žena i jedan muškarac – ovako izgleda sastav Komisije za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti pri Skupštini grada Niša. Iako joj je cilj da se bavi ravnopravnošću polova, u sastavu komisije ravnopravnosti nema. Dok to njenom jedinom muškom članu ne smeta, jer smatra da “pol ne određuje način i delovanje nekog lica”, profesorka Nevena Petrušić poručuje da je ovaj nejednak sastav Komisije izraz nerazumevanja rodne ravnopravnosti, jer ona nije samo za žene, kao i da se time krši Zakon.
Skupština grada Niša ima ukupno 6 komisija, 4 saveta i 3 odbora. U svakom od ovih radnih tela ima i muškaraca i žena u mešovitom sastavu, dok jedino Komisija za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti “iskače” iz tog niza. Od 11 njenih članova, samo je jedan muškarac – Darko Nikolić ispred Socijalističke partije Srbije.
Uprkos tome što prema Poslovniku Skupštine, ova Komisija treba da se bavi ravnopravnošću polova na nivou Grada – njen sastav sa samo jednim muškarcem je kontradiktoran. Postavlja se pitanje “gde je tu rodna ravnopravnost” i kako će se Komisija, koja sama nije rodno ravnopravna, ubuduće baviti ovom temom.
Odgovore na ova pitanja do objavljivanja teksta nismo dobili, jer predsednica Maja Živković ne odgovara na pozive i poruke, a odgovora nema ni iz Skupštine.
Ipak, jedinom muškom članu Komisije ova nejednakost ne predstavlja problem.
Sam pol ne određuje način i delovanje nekog lica u pogledu rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti. Sam sastav ne upućuje na to da će biti nekih odluka koje nisu u skladu sa principima osnivanja te Komisije, tako da u ovom trenutku ne vidim prepreke. Kasnije u u okviru delovanja ću moći da dam eventualno drugačiji komentar – kaže Darko Nikolić.
Da nejednak polni sastav Komisije ipak nije dobar, smatra odbornica i članica komisije , Tatjana Nikolić ujedno nekadašnja dugogodišnja aktivistkinja za ženska prava.
Ako već pričamo o rodnoj ravnopravnosti, bitno je da naglasimo da rodna ravnopravnost nije samo za žene, već i za muškarce. Može da bude u jednom trenutku da su muškarci jednostavno manje zastupljeni negde što nije u redu isto. U ovom slučaju mislim da bi trebalo da ih bude više. Kad se vidimo na sastanku videćemo gde smo uopšte sa idejom i svešću o rodnoj ravnopravnosti i jednakim mogućnostima – ističe Nikolić.
Za ispunjenje rodne ravnopravnosti potrebni su i muškarci
“Rodna ravnopravnost nije samo za žene” – ovo poručuje profesorka Nevena Petrušić, nekadašnja Poverenica za zaštitu ravnopravnosti. Ona ističe da neujednačen polni sastav Komisije za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti – nije u skladu sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. 
Ono što je začuđujuće jeste da su dozvolili da u ovakvom telu, koje treba da se bavi upravo onim oblastima koje Zakon o rodnoj ravnopravnosti određuje kao polje delovanja, da se dozvolilo da to bude primer rodne neravnopravnosti – kaže profesorka Petrušić.
U članu 6 ovog zakona se navodi da uravnotežena zastupljenost polova postoji kada je zastupljenost jednog od polova između 40-50% u odnosu na drugi pol. Nasuprot tome, piše da neuravnotežena zastupljenost postoji kada je jedan pol prisutniji manje od 40% u odnosu na drugi – što je i primer upravo ove niške komisije.
Takva polna stuktura komisije šalje i jednu poruku. To je da je rodna ravnopravnost pitanje koje se tiče samo žena, a zapravo je izraz nerazumevanja da rodna ravnopravnost jeste jedno društveno pitanje. To je pitanje društvenog i ekonomskog razvoja, ali i nerazumevanje da bez muškog savezništva, bez učešća žena i muškaraca, rodna ravnopravnost se ne može ostvariti – kaže profesorka.
Rad komisije netransparentan
Iako je Skupština grada Niša konstituisana avgusta 2024. godine, tek je 30. aprila 2025. donela rešenja o formiranju komisija, među kojima je i Komisija za rodnu ravnopravnost.
Prema podacima dostupnim na sajtu, može se videti da su neka tela već nekoliko puta zasedala, dok ova Komisija nije nijednom, što nam je i sama članica potvrdila.
Članovi komisije su tek nedavno dobili rešenja, a Tatjana Nikolić iznosi još jednu zamerku i pre zvaničnog početka rada – kaže da kada je dobila rešenje dokument nije bio napisan rodno osetljivim jezikom.
Ako se Komisija za rodnu ravnopravnost ne služi rodno osetljivim jezikom onda ne znam ko će. Na samom rešenju piše da je rešenje za predsednika i članove. Postoji predsednica i jedan muškarac. Ceo naziv piše u muškom rodu i mislim da je to nedopustivo – kaže Tatjana Nikolić.
Kada će se sastati, da li će morati da ispune određene “kvote” u broju zasedanja tokom mandata, da li će i koliko primati nadoknade za rad – samo su neka od pitanja na koja su odgovori nepoznati.
Ostaje otvoreno i pitanje da li će biti razmatrano da se pojedini članovi komisije promene s obzirom na gore navedenu neravnopravnost. Do pisanja teksta iz Skupštine nisu odgovorili na sva ta pitanja.
Podsetimo, prošle godine smo se takođe bavili radom ove Komisije, a tada je na njenom čelu bio Mile Ilić iz SPS-a. Zasedanja su bila retka i nevidljiva, a za svoj četvorogodišnji mandat komisija se sastala svega 4 puta.




