Srbija ima najslabiju ocenu održivosti organizacija civilnog društva u regionu. Prema rezultatima Indeksa održivosti OCD, koje su predstavile Nacionalna koalicija za decentralizaciju i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), Srbija je ocenjena sa 4,1 (u rasponu od 1 do 7), kaže Milena Velojić, direktorka Nacionalne koalicije za decentralizaciju.
Prema njenim rečima, rad organizacija civilnog društva najviše otežava zatvaranje institucija na koje se ove organizacije oslanjaju.

„Čak se i neka dugogodišnja partnerstva, koja su postojala sa državnim institucijama i između organizacija, prekidaju, a to su partnerstva sa Narodnom skupštinom, Ministarstvom unutrašnjih poslova i slično. Donatori nas ‘guraju’ u pravcu obavezne saradnje sa državom, jer neće finansirati programe koji ne ostvaruju te rezultate. Zbog toga moramo smisliti bolju strategiju za sopstveno delovanje i ne oslanjati se previše na državne institucije, već se okrenuti svojoj bazi, odnosno građanima, i tu naći podršku za rad“, preporučuje Velojićeva.
Indeks održivosti organizacija civilnog društva za 2017. godinu na opštem nivou pokazuje jednu nepromenjenost još od 2013. Ono što je zabrinjavajuće jeste trogodišnji uzastopni pad u dve ključne kategorije, a to su zagovaranje i pravni okvir.
„To nam jasno ukazuje da država ometa, otežava rad i delovanje organizacija civilnog društva u okruženju, iz čega proizilaze ograničeni rezultati zagovaračkih aktivnosti, što negde i jeste primarni zadatak i okvir delovanja organizacija civilnog društva. Same organizacije treba da budu svesne toga i da proaktivnije i svesnije deluju u okruženju koje se stalno menja“, navodi Velojićeva i dodaje da su OCD, naročito one koje se bave borbom protiv korupcije, nadgledanjem izbora, demokratizacijom i ljudskim pravima, bile meta negativnog medijskog izveštavanja.
OCD su uspele da održe stabilnost u kategorijama koje se odnose na organizacione kapacitete, pružanje usluga, finansijsku održivost, sektorsku infrastrukturu i sliku u javnosti.
Prema rečima Laure Pavlović, direktorke USAID Kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj u Srbiji, Indeks održvosti pokazuje i dobre i loše vesti za njih kao donatore.

„Primetili smo da civilno društvo još uvek ima probleme sa imidžom i sa zagovaranjem. Uočili smo i konstantno produbljivanje povezanosti građana, tj. organizacija civilnog društva sa privatnim sektorom, i to smo videli kroz naše nove programe koje smo započeli ove godine. Planiramo i dalje da podržavamo OCD, jer one imaju ključnu ulogu u povezivanju ključnih aktera pri rešavanju političkih, ekonomskih i društvenih problema“, kaže Pavlovićeva i dodaje da je pad u pravnom okruženju za prethodnu godinu zabeležen u dvanaest zemalja od 24 zemlje koje pokriva Indeks za centralnu i istočnu Evropu i Evroaziju.
„U 2017. godini zabeležena je pojačana kontrola nad civilnim sektorom kako u zemljama sa represivnim političkim režimom, tako i u zemljama koje se smatraju demokratskim. Štaviše, u 10 zemalja beleži se pogoršanje dimenzije slika u javnosti, što je odraz negativne retorike vlasti i provladinih medija prema organizacijama civilnog društva, naročito onim koje su kritički nastrojene prema vladi. Napredak u sektorskoj infrastrukturi koji je zabeležen u trećini zemalja u regionu jedna je od svetlih tačaka u nalazima, dok finansijska zavisnost od stranih donatora i dalje ostaje izazov“, navode u USAID-u.
Indeks održivosti organizacija civilnog društva (IO OCD) jeste alat koji je razvio USAID i koristi se od 1997. godine za procenu održivosti civilnog sektora. On meri održivost civilnog sektora u svakoj zemlji na osnovu sedam dimenzija: pravni okvir, organizacioni kapacitet, finansijska održivost, zagovaranje, pružanje usluga, infrastruktura i slika u javnosti. Indeks obuhvata 60 zemalja iz različitih regiona širom sveta i tako obezbeđuje veoma korisne podatke o smernicama razvoja civilnog društva kako na nacionalnom, tako na regionalnom i globalnom nivou.