Dvadesetak dana nakon što su Nišlije i Nišlijke glasale za odbornike u gradskoj Skupštini i dalje je neizvesno i ko će voditi grad, i ko će uopšte imati većinu u Parlamentu. Niška izborna saga i dalje na klackalici drži i vlast i opoziciju. Hoće li grad na Nišavi biti prvi koji je posle 12 godina dobio vlast koja nije naprednjačka je pitanje za koje ćemo, deluje izvesno, odgovor čekati još neko vreme.
Već danima cela Srbija postavlja jedno te isto pitanje – šta je sa izborima u Nišu? Ko je na kraju pobedio? Odgovor deluje jednostavno – i dalje nemamo zvaničnog pobednika. Ipak, jednostavno je samo naizgled, a da bi se detaljno razumelo “šta je to sa niškim izborima” treba krenuti od početka.
Još pre samih lokalnih izbora 2. juna znalo se da će situacija u Nišu biti teška, neizvesna i da opozicija ima najveće šanse za uspeh. To su predviđali opozicionari, analitičari, pa je i sam predsednik Srbije govorio da će “izborna utakmica u Nišu biti teška”. Zbog toga je rešio da pred izbornu tišinu konvenciju održi baš u Nišu. Kako je sam naveo u izbornoj noći, rejting naprednjaka nedelju dana pred izbore bio je na 29 mandata.
Slab rejting naprednjaka u Nišu video se već i pre izbora kroz nekoliko “objektiva”.
Jedan je svakako bio taj što u prvoj postavi na izbornoj listi SNS-a i koalicije oko njih nije bilo nikog iz trenutne vlasti u Nišu – ni gradonačelnice, ni njene zamenice, ni predsednika Skupštine Grada. Ovog puta listu okupljenu oko naprednjaka, koju su činili i SPS, SRS i Zavetnici, predvodio je Dragoslav Pavlović, nekadašnji pomoćnik gradonačelnika Bulatovića i nekada direktor JKP Medijana. Prema snimcima na društvenim mrežama, aktuelna gradonačelnica na mitingu SNS-a nije bila u prvim redovima već na tribinama.
Još jedan pokazatelj je i taj da se na gotovo svakom SNS bilbordu u Nišu, bilo za opštinske bilo za gradske izbore, video predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Opozicija u Nišu je sa druge strane, smatrali su mnogi stručnjaci, možda jača nego u bilo kom gradu u Srbiji. Rezultati su pokazali da su ta predviđanja istinita. Na izbore su izašli u nekoliko kolona – jednu je predvodio do tada zvanično politički neaktivan dr Dragan Milić, sa svojom grupom građana. Druga kolona okupila je veliki broj opozicionih stranaka brišući granice između levičarski i desničarski orijentisanih, a predvodio ih je narodni poslanik NPS-a Đorđe Stanković. Treća kolona bila je, kako su sami rekli, patriotski blok, “Ujedinjeni – NADA za Niš”, koju je predvodio dugogodišnji demokrata Miodrag Stanković. U izbornu trku se u poslednjem trenutku uključio i pokret “Kreni-promeni”, sa Mihajlom Cvetkovićem, profesorom Pravnog fakulteta, kao predvodnikom liste.
Upravo su ove četiri izborne liste i osvojile najviše opozicionih glasova na izborima – u ukupnom zbiru 3332 glasa više nego lista sa imenom predsednika Srbije, potvrđuju i preliminarni rezultati Gradske izborne komisije.

Sa političke scene su ovi izbori skrajnuli dugogodišnjeg predstavnika opozicije u Skupštini Grada Niša Branislava Jovanovića, koji je bio ispod cenzusa. Poverenje građana u dovoljnoj meri nije dobio ni Bojan Avramović, kao ni predstavnici nekoliko manjinskih lista.
Jedino je izborna lista koja je na svojim plakatima za lokalne izbore imala predsednika druge države – Vladimira Putina, pokupila dovoljno glasova da u Parlamentu dobije jedan mandat – ispostaviće se, možda i presudan.
Gradski odbor Stranke slobode i pravde je izbore u Nišu bojkotovao.
Izborna noć i dve pobede
Sam izborni dan, u poređenju sa onima u Novom Sadu ili Beogradu, a i u odnosu na ono što se dešavalo uveče, proticao je koliko-toliko mirno. Opozicija je u nekoliko navrata ukazivala na izborne nepravlinosti, ali su ih, kako su tada rekli, ispravljali u hodu. Bilo je tu, kako se pisalo, i ponekih skrivanja ispod stolova, zaključanih ulaza i “opozicije pred vratima”. Ipak, sve se završilo bez većih incidenata. Tako je bilo do zatvaranja birališta.
Posle zatvaranja izbornih mesta iščekivanje je prvo prekinuto iz štaba SNS-a u Beogradu. Predsednik ove stranke Miloš Vučević naveo je da je SNS pobedio ubedljivo u svim gradovima i opštinama izuzev tri. Na njegovoj listi “izgubljenih” tada nije bilo Niša, ni niških opština.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić takođe je naveo da su i u Nišu pobedili, ali i da je veliki broj glasova građana osvojila, kako je naglasio, ne opozicija već “jedna grupa građana” koju predvodi dr Milić.
U Nišu kao što smo i očekivali bilo je najteže, biće 32-29, ali u Nišu, biće moj predlog da se razgovara i vidi kako i na koji način da se problemi ubuduće rešavaju, jer je jedna grupa građana dobila 23%, to je ogroman broj glasova i to ne smemo da nipodaštavamo – rekao je ubrzo posle zatvaranja birališta Vučić.
Na drugom kraju zemlje, dole na jugu, oko 22 sata su četiri opozicione liste – GG dr Dragan Milić, “Biramo Niš”, “Ujedinjeni NADA za Niš” i “Kreni-promeni” sazvale pres konferenciju na glavnom gradskom trgu i proglasile pobedu.
Kako su tada rekli, u tom trenutku opozicija je imala dva mandata više od SNS-a – sve četiri liste zajendo 31. SNS 29 i Ruska stranka 1.
“Niš je od večeras slobodan grad” bio je povik dr Dragana Milića, koji su preneli mediji širom Srbije.
Čestitke su se na mrežama nizale i opoziciji, ali i Nišlijkama i Nišlijama koje su, kako se tada pisalo, prvi ustali protiv vlasti i oslobodili grad.

Oko sat vremena kasnije, u gradskom štabu SNS-a proglašena je još jedna pobeda – koalicije okupljene oko naprednjaka. Pavlović je tada rekao da su Nišlije prepoznale politiku predsednika Srbije, te da su naprednjaci osvojili vlast i u gradu, kao i u svih pet gradskih opština.
Građani su prepoznali politiku našeg predsednika Aleksandra Vučića, a rezultati su takvi da smo od predstavnika opozicija tri puta bolji, a od grupe građana dva puta bolji – rekao je tada Pavlović.
Iz SNS-a su najavili da će o koaliciji razgovarati sa Tihomirom Perićem iz Ruske stranke, koja je osvojila 1 mandat kojim bi mogla da SNS-u omogući većinu.

Te noći su, izgleda, obe strane Niša spavale ne tako mirnim snom.
Jutro će promeniti sve
Jutro 3. juna i potvrdu pobeda svojih političkih strana očekivali su svi. Tada su stigle i prve nove informacije – prema projekciji CeSID-a na 100% uzorka opoziciona javnost u Nišu imala je razloga za slavlje. Naime, na osnovu ovih podataka opozicija je osvojila 31 mandat, SNS 29 i Ruska stranka 1. Ovim je i potvrđeno ono što je opozicija na trgu izjavila proglašavajući pobedu.

Ipak, konačnu “presudu” donosi Gradska izborna komisija. Oni su “presekli” dan posle izbora, nešto posle 14 sati, objavivši da SNS ipak ima 30 mandata. Prema njihovim rezultatima koalicija okupljena oko SNS-a ima 44,31 %, grupa građana koju predvodi dr Dragan Milić 24,9%, koalicija “Biramo Niš” 16,12% glasova, pokret “Kreni-promeni” 3,93%, “Ujedinjeni NADA za Niš” 3,88%.
Nakon toga, na pres-konferenciji u svojim prostorijama SNS proglašava pobedu, ali ovog puta je u centru zbivanja pored Dragoslava Pavlovića i Tihomir Perić, tas na vagi koji bi, u ovakvom odnosu snaga, odlučio ko će voditi grad naredne 4 godine.

Sa druge strane, opozicija sumnjajući u rezultate GIK-a i izbornu krađu, odlazi ispred njihovog sedišta i izričito tvrdi da su na izborima pobedili i da će braniti svaki glas.
Član gradske izborne komisije ispred pokreta “Kreni-promeni” Danijel Dašić, kaže da su članovi komisije zgradu GIK-a napustili oko 5 ujutru, kada je rezultat bio 31-29 za opoziciju. I sam se, rekao je, iznenadio, kada ga je ujutru probudio telefonski poziv sa novim rezultatima koji se razlikuju od onih koje su “ostavili” u Oficirskom domu rano ujutru 3. juna.
Od tog dana kreće i borba opozicije da dokažu izbornu pobedu. Ono što niko nije očekivao je da ta borba ovog puta neće biti na ulici, nego u “sudnici”. Iako se od početka u javnosti govorilo o protestima, opozicija je bila isključiva – glasove građana će braniti pravnim sredstvima, za početak uvidom u izborni materijal i pisanjem prigovora.
Prigovori, žalbe i viteški porazi
Od proglašenja rezultata centralno lice opozicije postaje dr Dragan Milić, čija je grupa građana osvojila veliko poverenje građana – gotovo 25%. Milić je još pri proglašenju pobede u izbornoj noći već najavio da će opozicija nastupati zajedno, ukazujući poštovanje Đorđu Stankoviću i svima u koaliciji “Biramo Niš”, kao i koalicijama “Ujedinjeni – NADA za Niš” i pokretu “Kreni-promeni”.
Od 3. juna sve četiri liste opozicije nastupale su i radile zajedno, pa su i borbu protiv, kako su naveli “prekrajanja izborne volje” započeli zajedno, a tako je i ostalo do danas.
Prvi korak je bio pregledanje izbornog materijala i brojanje glasova u džakovima, a nakon toga i pisanje prigovora. Prema rečima opozicije, teške povrede izbornog procesa bilo je na biračkim mestima 10 i 18 na Medijani – glasanja van biračkog mesta koje nisu bila po pravilima, kao i ručno prepravljanje zapisnika biračkih odbora. Opozicija zato izričito traži ponavljanje glasanja na ova dva biračka mesta. Najavljene su i krivične prijave.

Dragan Milić je pozvao SNS da “viteški prihvati poraz” i činjenicu da je opozicija zajedno osvojila više glasova od vladajuće stranke – 3332, i da su Nišlije i Nišlijke jasno rekle da žele promene.
Na pres-konferencije opozicije, SNS ni tada, a ni sada, nije odgovarao pres-konferencijama. Odgovori na tvrdnje opozicije su do javnosti stizale u formi saopštenja objavljenog na njihovom sajtu. Oni poriču poraz i takođe tvrde da su na izborima pobedili.
Da ponavljanja glasanja neće biti jer za to nema osnova, takođe se navodi u saopštenju. Pozvali su tada nadležne institucije da “nedvosmileno saopšte građanima sve dokaze i činjenice u vezi sa izbornom voljom Nišlija” i poručili da nikome neće dozvoliti da “jeftinim performansima” omalovaže ”veličanstvenu pobedu liste “Aleksandar Vučić – Niš sutra”.
GIK ne razume prigovore, ali ih razume Viši sud
Od 36 prigovora koliko je opozicija podnela pregledajući izborni materijal, GIK je gotovo sve odbacio, a tek par delimično usvojio. U prigovorima je opozicija ukazivala na prekrajanje izborne volje time što se brojevi u džakovima i zapisnicima nisu slagali, time što se van biračkog mesta glasalo na nepravilne načine, ali i konkretnim ispravljanjem zapisnika.
Čak 17 ovakvih prigovora GIK je odbacio kao nerazumljive, ispostaviće se zbog tehničkih grešaka. 10. juna je GIK objavio nove preliminarne rezultate, nakon prigovora opozicije, koji su se neznatno razlikovali od prethodnih.

Na odbačene i odbijene prigovore opozicija se žalila Višem sudu. Odlučivanje o svim žalbama sud je završio u ponedeljak – od 27 uvažio je 24, poništio odluku GIK-a i vratio prigovore njima na odlučivanje.
GIK sada ima 10 dana da ponovo razmatra prigovore opozicije. Opozicija se, kaže, nada da će ovog puta “raditi po zakonu”, odnosno da će prigovore usvojiti i ponoviti glasanje na 2 biračka mesta. Ukoliko GIK ne donese one odluke koji oni očekuju, nastaviće, kažu, da se bore zakonskim putem.
Sledeći korak u slučaju ponovnog odbacivanja prigovora, bila bi i ponovna žalba Višem sudu. Sud može doneti i konačnu odluku o ponavljanju izbora.
Jedino što je trenutno sigurno u borbi za vlast u Nišu je da grad neće dobiti novu vlast sve dok se izborni proces i svi postupci po prigovorima i žalbama ne završe.
Borba za grad traje, opštine spremne za novu vlast
Dok borba za vlast u gradu još traje i zasad nema naznaka kako će se i kada završiti, u niškim opštinama je situacija znatno drugačija i jasnija.
Četiri od pet niških opština ponovo će voditi Srpska napredna stranka. Najtesnije bilo je u Panteleju, gde u krajnjem rezultatu opozicija ima 11, a vladajuća stranka 12 mandata.
Pobeda u Paliluli, Niškoj Banji i Crvenom krstu bila je ubedljiva u korist SNS-a, s tim što se u Crvenom krstu čekaju izbori na još jednom biračkom mestu – u selu Miljkovac. Rezultati glasanja na ovom mestu ne mogu ništa da promene, ali se svakako ponavlja zbog nepravilnosti koje su se desile 2. juna.
Prva opština ne samo u Nišu već u čitavoj Srbiji koju je opozicija dobila je najveća niška opština Medijana. Na ponovljenim izborima na dva biračka mesta, održanim u nedelju, opozicione liste potvrdile su svoju prednost, a glasovi su im čak doneli još jedan mandat. Odnos snaga je 16:11 za opoziciju, a vlast u ovoj opštini bi mogla da bude formirana do kraja jula.