• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
  • Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru
  • Demanti Filozofskog fakulteta u Nišu na tekst objavljen na mediareform.rs
Home»Produkcija»Rromane paramiča: Rroma thaj Rromnja ki Srbija panda phare arakhena buti

Rromane paramiča: Rroma thaj Rromnja ki Srbija panda phare arakhena buti

Magdalena KostićBy Magdalena Kostić17/12/2024No Comments

“Sine man situacije kote konkurisindjum numa khoni na akhardamasoske kana dokhena mlo anav thaj angloanav”

Elma Bajrami tani studenti ko Hakajesko fakulteti thaj oj tani jek taro but kaske buti valjanol sebepi tari finansijsko situacija ani koja tani oj. Numa, oj phenela kaj dji e buti nashti kolaj aveja, a sebepi – diskriminacija.

Nashti te arakha nesavi konkretno buti te shaj kera ki bilo savi struka. Pendjarava but koleginice Rromnja kola agorishindje thaj nashti arakhena buti ki struka sebepi taro predrasude, soj Rromnja thaj po buderi anglunipe isi e Srbien. But koleginice kola Rromnja kola agorishindje Hakajesko fakulteti nashti arakhena buti kistruka numa me ka marama thaj pachav kaj ka ovav suksesno – Elma Bajrami.

Palo fakulteti I Elma magola te phravol advokateski kancelarija, dji kaj rodela buti, te na mukhol e edukacija.

Isiman phenja kotaro mo kakko kola agorishindje medicina thaj nashti arakhena buti ki struka odova sebepi soske tane Rromanja, soske on gndinena kaj valjanol te khoni anglal olende djal. Em ako o ćhaja agorishindje thaj po suksesne sine numa avera tari olengi generacija.

Ako da isi djaipa anglal ko agorutne bersha, Rroma thaj Rromnja ki Srbija panda phare arakhena buti. Nacionaki sluzba bashi buti thaj lokalno organizacije prekalo savena programija kerena sa so shaj te azhutinipe olenge. Ki evidencija tari nishko filijala tari Nacionaki sluzhba bashi buti akana isi 1.941 manusha taro rromani nacionaliteti, kola aktivno rodena buti.

Ako keraja kafi taro podatkija basho foro Nish ki evidencija taro Foro isi 1.017 manusha taro Rromano nacionaliteti kova aktivno rodela buti, taro odova 534 djuvlja Rromnja kola aktivno rodena buti – Jasmina Videnovich, Nacionaki sluzhba keribabuti.

Na birou je najviše prijavljenih Roma i Romkinja sa završenom osnovnom školom. U Nacionalnoj službi ističu da ova nacionalna manjina pripada kategoriji teže zapošljivih i da zato postoje programi koji su prilagođeni njima.

Ko biro isi em buderi prijavime Rroma taj Rromnja agorishime fundone sikavnaja. Ki Naconaki sluzhba phenena kaj akava nacionako minoriteti perela ko em phare kategorije bashi buti thaj odoleske isi programija kola kerde bashi olende .

Ko svako bersh Nacionaki sluzhba bashi buti, kana ramosarol javne akharipa bashi buti isi em programi basho korokoro buti kova basi Rromani populacija, numa Rromenge. Adjahar te on po odova programi shaj te len tharja kola na iranena andaro jek drom dji ko 300 milje dinarija, numa 330 milje dinarija ako o manush Rrom thaj isi ole invaliditeti – Jasmina Videnovich, Nacionaki sluzhba keribabuti.

Nacionake sluzhbaja buti kerena em rromane organizacije, jek taro olende “Klubo basho keriba buti taro Rroma” ko Nishi kova taro 2019. bersh kerela ko savena programija prekalo kola azhutinolpe e Rromenge thaj Romnjenge azhutinol te sikljoven, po palal te khuven ki buti.

Isi amen okola kas isi fundoni sikavni, numa naje olen agorishimi fundoni sikavni, olende bićhalaja ko dokvalifikacije te shaj te agorishinena soske akana valjanol fundoni sikavni basho te kerol pe buti, a okola kas isi, ako valjanol te keren nesavi prekvalifikacija, dokvalifikacija numa te agorisinsje mashkaruni thaj fakultetija, a akana shaj te phena kaj but olendar agorishinena sikavne, but ramosarena mashkarune sikavne thaj keraja ko odova te ćhiva olen ki buti. Sare mangena te kerena buti ko javno sektor, numa odova nashti ovol, sine amen phanli buti e firmenca Aster, Leoni, Djonson, Nacionaki slizhba basho keriba buti thaj adjahar kerena buti ko fabrike, kerena em buti ko javno sektori, em buderi ki JKP Medijana – Svetislav Jovanovich, Klubo basho keriba buti taro Rroma.

Akava klub prekalo programi basho korkorokeriba buti amalikane e Nacionake sluzhbaja thaj organizacijaja HELP azhutindja butenge te phraven ple tikne bucha.

Sine amen frizerija, pekarija, manusha kola kerenaj ketering, manusha so keraven, siven. Sine amen em okola soprekali Nacionaki sluzhba basho keriba buti arakhle peske buti. Ki forutni bolnica isi olen buti, sji ko desh djene ko bucha te chistinen, isi amen em okola kola gele ko Leoni, Jura, Djonson a isi amen em ko sikavne, sa dikhelape taro olengiri edukacija – Svetislav Jovanovich, Klubo basho keriba buti taro Rroma.

O Jovanovich phenola kaj dji ko 10 droma isi po haro Rroma thaj Rromnja ki evidencija tari Nacionaki sluzhba bashi buti numa ko anglutne bersha. Phenola kaj mashkaro okola kola rodena buti isi ut terne thaj studentija, mashkari olende em amari lafokerutni taro starto taro amarao vakeriba.

Pachav kaj ka ova suksesno ko dova te oven amen amare hakaj, te ovol amen hakaj, te na sekiriniamen sare amen kola ka ramosara sar Rroma bilo savo fakulteti, da li shaj ka khuva ki dajek buto ki amari struka, da li ka kera khanchi, adjahar amen maraja amen basho odova.

Projekat je sufinansiran od strane Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Izneti stavovi u sadržaju ne izražavaju stavove donatora.

Prevod na romski: Turkijan Redžepi

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Obuke, radna mesta i popravke kuća za Rome povratnike i interno raseljena lica u Niškoj Banji Foto: Printscreen/ MRCN produkcijaRromane paramiča: Diskriminacija tani jek taro embaro problemi koleja o Rroma thaj Rromnja dikhenape Rromane paramiča: Predstava “Ajsha” – storija taro prandipa ko kontrakti Najveći problem Roma/kinja u Nišu nezaposlenost, dok bi u medijima više voleli da vide uspešne članove svoje zajednice
Avatar photo
Magdalena Kostić

    POVEZANE VESTI

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026

    Dekan Filozofskog pregovarao o deljenju departmana sa Fakultetom srpskih studija, studenti i deo zaposlenih ne žele kompromis

    16/05/2026

    Izbori sve dalje od leta – jul otpada, avgust čeka

    11/05/2026
    1 2 3 … 161 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.