Državni službenik je dužan da radi u skladu sa zakonom, da bude nepristrasan u svom radu, politički neutralan, da odbije poklon ili drugu korist i radi u javnom interesu, navodi se u Kodeksu ponašanja državnih službenika. Propis sadrži 16 principa, propisanih zakonom, a kojih državni službenici imaju obavezu da se pridržavaju. U njima se jasno definiše šta građani imaju da očekuju od državnih službenika – da budu i dobri stručnjaci i dobri domaćini.
Reformom javne uprave postavljeni su temelji dobre uprave, čiji je deo i Kodeks ponašanja. Kodeks je doneo Visoki službenički savet koji ujedno i prati njegovo poštovanje. Predsedavajuća Visokog službenog saveta Ranka Vujović ističe da Kodeks ponašanja državnih skužebika ima dvojaku ulogu.
“S jedne strane ima ulogu da državnim službenicima olakša u smislu da im ukaže na to koja su poželjna pravila ponašanja odnosno šta je to šta se od njih očekuje na njihovom radnom mestu. Sa druge strane da građanima ukaže na to na šta imaju pravo odnosno kakvo to ponašanje državnog službenika imaju pravo da očekuju kad se obrate odgovarajućem organu državne uprave radi ostvarivanja ili zaštite svojih prava”, ističe Vujovićeva.
Pravila ponašanja zaposlenih, njihov odnos prema radu, kolegama, poštovanje dostojanstva korisnika, neka su od propisanih principa.
“Zatim su tu ona klasična pravila odnosno principi rada u svim javnim službama kakvi su efikasnost u ostvarivanju prava građana, ekonomičnost kada je u pitanju način trošenja odnosno raspolaganja državnim sredstvima bez obzira da li su ona novčana ili su u pitanju materijalna sredstva kojima državni službenik raspolaže. Zatim to je javnost u radu, to su principi vezani za političku neutralnost, zaštitu od korupcije i tome slično”, kaže Vujovićeva
Kodeks ponašanja službenika primenjuje se i na lokalnom nivou. Model je pripremila Stalna konferencija gradova i opština, a do sada ga je usvojilo i primenjuje oko 40 posto gradova i opština u Srbiji.
Svrha donošenja kodeksa na lokalnom nivou je da pre svega utvrdi lični i profesionalni integritet postupanja i ponašanja koje svi službenici treba da poštuju, kaže Maja Stojanović Kerić iz Stalne konferencije opština i gradova, ali takođe da doprinese, kako kaže, izgradnji poverenja građana u lokalnu vlast, kao i da doprinese unapređenju efikasnosti i objektivnosti postupanja samih službenika.
Maja Stojanović Kerić, Stalna konferencija opština i gradova
“Kada se kodeks jednom usvoji on se objavljuje na internet stranici opštine ili grada, na oglasnoj tabli a takođe rukovodioci organa službi organizacije su dužni da ga učine dostupnim građanima na odgovarajućim mestima u lokalnoj upravi kao što su mesne kancelarije, šalterske službe i slično”, kaže Stojanović Kerić.
Da bi korist postojala i da bi bila veća, građani za početak moraju da znaju šta je to što jedan službenik sme, a šta ne sme da radi, kaže Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija.
Nemanja Nenadić. Transparentnost Srbija
“I pored toga oni moraju da znaju kome da ukažu ukoliko se ispostavi u nekom konkretnom slučaju da je službenik prekršio pravila. Veoma često su te odredbe kodeksa nešto što se naslanja na zakonske odredbe ili se nekim delom te odredbe i prepričavaju, tako da za kodeks, kada je reč o prijavljivanju nepravilnosti, za kodeks važi isto kao i za zakone, dakle moraju da postoje kanali gde građani mogu da se obrate i prijave povredu da znaju šta mogu i šta imaju pravo da očekuju tim povodom, koji je to rok u kome neko treba da ispita slučaj, i da znaju da ne smeju pretrpeti štetne posledice ukoliko se odvaže na to da prijave moguću povredu zakona ili kodeksa”, ističe Nenadić.
Prema preporukama Saveta radi se i na unapređenju načina prijema pritužbi građana i načina merenja zadovoljstva pruženim uslugama – putem veb-sajta, kroz anketiranje korisnika i slično.
Kodeks je jedan od rezultata reforme javne uprave, koja se u Srbiji sprovodi uz podršku Evropske unije.