To što gradonačelnik Niša svoje pratioce na Instagramu redovno obaveštava o svojim aktivnostima, ne sprečava ga da kritikuje opoziciju kada isto to čini. Iako Pavlović na raspolaganju ima široku ponudu lokalnih i drugih režimskih televizija, oni koji kritikuju režim – za obraćanje građanima imaju daleko skromnije ili nikakve mogućnosti. Tako predstavnici niške opozicije ne kriju da su prinuđeni da budu “Instagram političari”, budući da su im drugi kanali uglavnom zatvoreni. Medijski prostor za one koji ne misle kao vlast u budućnosti bi mogao biti još suženiji – upozoravaju domaće i međunarodne organizacije.
Kada su prošle godine uoči lokalnih izbora u Nišu naprednjaci prezentovali svoju izbornu listu kojom su krenuli u pohod na još jedan mandat u gradu, mnoge je iznenadilo što među imenima nema onih koji su do tada bili “lice naprednjaka” na lokalu. Međutim, to nije bilo jedino iznenađenje.
Predizborna kampanja počela je kako putem režimskih medija, tako i na društvenim mrežama. Nosilac liste i danas prvi čovek grada Dragoslav Pavlović, potencijalnim biračima tokom kampanje obraćao se i nešto kreativnijim i “modernijim” načinima. Tako je, uoči izborne tišine, objavio snimak na svom Instagram nalogu gde okružen mladima na gitari izvodi Galijin hit “Kotor”.

Godinu dana kasnije, Pavlović je i dalje redovan na ovoj platformi, gde gotovo svakodnevno obaveštava građane i građanke o tome šta je i koliko uradio za grad. Ipak, ovakvu “samopromociju” i način komunikacije Pavlović zamera svojim političkim oponentima, te ih je u više navrata nazvao “Instagram političarima”.
Najbučniji su oni koji predstavljaju instagram opoziciju. Oni su jaki na instagramu i pokušavaju da preko instagrama dopru do određene grupe ljudi koja će gledati njihove spotove i njihove stalne kritike, ali građani prepoznaju da tu nema jednostavno ništa konkretno. Nemaju prave ni konkretne savete, oni samo kritikuju, ne umeju ništa da predlože – naveo je Pavlović.
Iako je ovaj komentar izneo na jednoj od režimskih televizija, isto to objavio je i na svom Instagramu. I to nije usamljeni slučaj. Pavlović je u proteklom periodu čest gost gotovo na svim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, kao i na medijima “u kablu” čija je uređivačka politika često predmet kritika stručne javnosti.
U Nišu čak ima i “svoju” posebnu emisiju i to odnedavno na novoj nelegalnoj “Niš Tv”, na kojoj se nedeljom emituje dvosatni program “Pitaj gradonačelnika”, gde Nišlije i Nišlijke imaju priliku da uživo u programu postave pitanje prvom čoveku grada.
Kako opozicija da “zasija” u medijskom mraku?
Dok platformi za obraćanje Pavloviću, kao i ostatku naprednjaka zajedno sa njihovim koalicionim partnerima, ne manjka, opozicija u Nišu i kritičari režima nemaju tako širok izbor kada je u pitanju obraćanje građanima.
Predvodnik svoje grupe građana i odbornik u niškoj Skupštini dr Dragan Milić, ističe da opozicija nema kanale kojima može da se obrati građanima, te da su im društvene mreže gotovo jedina opcija.

Nama su ostale samo socijalne mreže da obaveštavamo građane, jer su jednostavno napravili diktaturu u zemlji, pa je diktatura i u Nišu. Da li vi možete da vidite bilo koga od opozicije na medijima sa nacionalnaom frekvencijom? Ne možete ili me ispravite ako grešim. Naravno da mi to ne radimo zbog Instagrama i zbog socijalnih mreža. Mi to radimo kako bismo obavestili građane Niša – ističe Milić.
Sličan komentar imao je i njegov kolega Đorđe Stanković, šef odoborničke grupe “NPS – DS – PSG”.

Jednostavno, ova atmosfera u Srbiji jeste dovela do toga da ne postoji sloboda medija, ne postoji sloboda govora i to je ono gde u ovom slučaju ulaze i društvene mreže kao način funkcionisanja. S druge strane, imamo situaciju da je očigledan problem to što ne mogu da kontrolišu taj ceo aspekt pa i sami kreću u neke kampanje, pokušavaju da budu i na mrežama, međutim to im ne uspeva – navodi Stanković.
Problem sa manjkom pluralizma kada su u pitanju mediji u Srbiji ne postoji od juče. Brojne domaće i međunarodne organizacije godinama upozoravaju da politički akteri u zemlji nemaju ravnopravan tretman.
Poslednji u nizu koji o tome govori jeste Izveštaj Evropske komisije o vladavini prava iz jula ove godine. Kako se u tom dokumentu navodi, poseban problem kada je u pitanju zastupljenost vlasti i opozicije u medijima uočljiv je na javnom servisu.
Zabrinutost i dalje postoji zbog pitanja uredničke autonomije, ograničenog pluralizma i pristrasnog izveštavanja u korist vlade, što pokazuju objedinjeni podaci. Prema izveštajima relevantnih aktera, 2024. godine vladajuća većina zauzimala je 94% vremena u centralnim informativnim emisijama RTS-a, dok je opozicionim strankama bilo posvećeno samo 6% – stoji u Izveštaju EK.
Tako svi oni koji ne misle kao aktuelnim režim bivaju ili ignorisani ili proglašeni za neprijatelje države putem propagandnih glasila vlasti.
“Politika nije samo biti na televiziji”
Zatvorenost tradicionalnih medija za kritičke stavove prema vlasti, gotovo da su u potpunosti izmestile bilo kakav vid debate. Novo poprište političke komunikacije postale su zato društvene mreže.
Docent na Filozofskom fakultetu u Nišu dr Neven Obradović ističe da su društvene mreže danas važan faktor u komunikaciji sa građanima, ali i da političari kod nas suštinski ne koriste ove platforme na pravi način.

Ako je vama cilj da se vi vidite personalno i ako vi smatrate da je politika samo da vi budete na televiziji, odnosno vizuelno predstavljeni, onda je to pogrešno poimanje politike. Danas na društvenim mrežama postoje toliko modela kako da se ukaže na neke pogrešne odluke vlasti i sve ostalo, a da to ne bude “ja pričam u kameru” – ističe Obradović.
Za razliku od opozicije koja mreže koristi prvenstveno za kritiku prema vlastmia, vlast se ovde primarno okreće samopromociji.
Prema Obradovićevim rečima, problem nastaje kada dolazi do poistovećivanja na ličnom nivou sa postignutim rezultaima.
Njihova funkcija jeste da rade u interesu građana i nije problem kada se nešto uradi, a što je javni posao, da se to komunicira posredstvom društvenih mreža, ali da se ne personalizuje na osnovu toga – kao da je taj političar to sam uradio. Ne, to je urađeno posredstvom javnog novca, transparentno – objašnjava Obradović.
Kritički mediji u opasnosti
I dok opstanak, već bledog medijskog pluralizma u državi, visi o koncu – određeni mediji koji građane izveštavaju u skladu sa novinarskim kodeksom i načelima profesije, suočavaju se sa sve većom opasnošću po svoju nezavisnost.
Domaća medijska udruženja, kao i međunarodne organizacije zabrinuti su da bi mediji Junajted grupe , “N1” i “Nova S”, mogli da se suoče sa problemima kada je u pitanju narušavanje uređivačke politike ovih televizija.
Naime, krajem avgustra, istraživačke mreže OCCRP i KRIK objavile su snimak razgovora između Stana Milera, generalnog direktora Junajted grupe, i Vladimira Lučića, direktora Telekoma Srbija i bliskog saradnika predsednika Aleksandra Vučića.
Kako je tada otkriveno, u razgovoru Lučić kaže Mileru da je predsednik Srbije tražio da se smeni jedna od ključnih osoba kompanije Junajted medija – Aleksandra Subotić.
Podsećamo i da je Srbija bez Regulatora za elektronske medije skoro godinu dana, a da je izbor novih članova i dalje u toku.