Author: Media & Reform centar

Autorka: Anja Diamant Nakon tri godine negodovanja građana zbog neasfaltiranog i neobeleženog humanitarnog parkinga kod OŠ „Sveti Sava“, on je konačno rekonstruisan. Međutim, ostaje otvoreno pitanje koliko je tačno novca do sada prikupljeno u humanitarne svrhe s obzirom da postoji razlika od pola miliona dinara u zvaničnim podacima „Parking servisa“ i nadležne uprave. Saga oko teniskih terena kod OŠ „Sveti Sava“ trajala je godinama, a kada je taj problem konačno rešen javio se prostor usred Opštine Medijana koji je trebalo da dobije namenu. Tadašnja garnitura na vlasti, na čelu sa uhapšenom gradonačelnicom Draganom Sotirovski, rešila je da to bude humanitarni…

pročitaj više...

Centar za omladinski rad raspisuje Javni poziv za dodelu sredstava organizacijama civilnog društva u Republici Srbiji koje rade sa mladima i imaju iskustvo u omladinskom radu. Poziv se raspisuje o okviru projekta ,,Zdravlje mladih ispred profita – Veća zaštita maloletnih potrošača od prodaje alkohola’’, koji finansira Evropska unija i IOGT-NTO pokret iz Švedske, a sprovode Centar za omladinski rad, Media i reform centar Niš i Udruženje za zaštitu potrošača Vojvodine. U okviru ovog poziva biće izabrano ukupno 6 organizacija civilnog društva. Opšti cilj Poziva: Osnažiti organizacije civilnog društva iz Srbije, sa fokusom na opštine van Beograda, za aktivno učešće u…

pročitaj više...

U svetlu sve češćih napada i pritisaka na novinare i novinarke koji profesionalno rade svoj posao – želimo da čujemo sa čime se sve suočavate u svojim redakcijama, ali i van njih. Media i reform centar Niš sprovodi anketu o tome koliko su česti pritisci i pretnje prema medijima, kao i koliko su njihovi radnici/ce skloni da iste prijavljuju.  Svedočimo gotovo svakodnevnim pritiscima na novinarski esnaf, a nije retkost ni da novinari i novinarke, kao i ostali medijski radnici/ce budu “na meti” predstavnika najviših državnih institucija. Medijski preofesionalci koji svoj posao obavljaju u skladu sa Kodeksom bivaju etiketirani kao “fašisti”,…

pročitaj više...

Kako je Srbija pristupila programu Partnerstvo za mir 2006. godine, naša država i NATO alijansa kontinuirano unapređuju međusobnu saradnju i dijalog, dok aktivno učešće Srbije u “Nauci za mir i bezbednost” od 2007. godine predstavlja korak dalje u učvršćivanju tih odnosa, koji traju i danas. Ovaj program spaja naučnike iz Srbije sa kolegama iz sveta, kako bi udruženim snagama doprineli bezbednosti, stabilnosti i solidarnosti između nacija.  O saradnji, ali i značaju Srbije i ovog regiona za Alijansu, govorio je i komandant združenih snaga NATO-a iz Napulja, admiral Stjuart Manč. NATO i Srbija su formalni partneri već 18 godina. NATO uvažava…

pročitaj više...

Naučnici širom sveta rade na tome da naša planeta bude bolje mesto za život – da bude energetski i ekološki bezbednija. Brojne organizacije kroz svoje programe podržavaju male revolucije koje nastaju u laboratorijama, a jedan od tih programa je i “Nauka za mir i bezbednost” u okviru NATO-a. Program “Nauka za mir i bezbednost” nastao je 1958. godine. Od tada do danas u okviru njega realizovano je više od 300 zajedničkih aktivnosti među državama članicama i državama partnerima NATO-a. Brojni projekti bavili su se raznim značajnim temama – od ekološke i energetske bezbednosti, veštačke inteligencije, sajber odbrane pa do borbe…

pročitaj više...

Još od 2007. godine kada je postala aktivna učesnica programa “Nauka za mir i bezbednost”, Srbija, kao partnerska zemlja, zajedno sa članicama NATO-a razvija niz projekata u čijem je fokusu borba protiv terorizma, odbrana od hemijskih i nuklearnih agensa, sajber odbrana, energetska i ekološka bezbednost. Bezlitijumske super baterije, flasteri koji uz pomoć veštačke inteligencije prate vitalne funkcije kod ljudi, radar koji iz vazduha detektuje mine i inovativni tekstilni materijali koji štite od nervnih agensa i zračenja – samo su neki od brojnih projekata nastalih u okviru NATO programa “Nauka za mir i bezbednost”, u čijem su stvaranju učestvovali i naučnici…

pročitaj više...

Benzinske stanice mogle bi u budućnosti da budu u potpunosti zamenjene vodoničnim, budući da svet intenzivno traga za novim “zelenim” izvorima energije. Tim srpskih naučnika na Institutu za nuklearne nauke “Vinča” u Beogradu u saradnji sa međunarodnim partnerima radi na kreiranju posebnog vodoničnog kompresora koji bi takve stanice mogao da učini dostupnijim, jeftinijim i bezbednijim.  Najrasprostranjeniji gas u svemiru – vodonik, već se koristi kao energent, ali da bi mogao tako da se primeni neophodno ga je najpre kompresovati. Za tu namenu se koriste standardni kompresori, dok tim naših naučnika na Institutu za nuklearne nauke “Vinča” u Beogradu, ide korak…

pročitaj više...

Sa niškog Fakulteta zaštite na radu stižu potpuno novi biorazgradivi materijali koji se prilagođavaju izvoru buke i utiču na njeno smanjenje. Ovaj projekat naši naučnici razvijaju u okviru programa “Nauka za mir i bezbednost”, a u saradnji sa kolegama iz Bugarske i Uzbekistana. Iako tehnologija zvučne izolacije nije ništa novo, istraživački tim iz Niša fokus stavlja na specijalnim višenamenskim materijalima koji pored svoje ekološke strane imaju i onu matematičku, te se materijali prave u zavisnosti od izvora buke. Upravo ti materijali sada se projektuju tako da ako sada automobil generiše u srednjem opsegu frekvencije nivo buke – da se baš…

pročitaj više...

Niški tim naučnika je sa kolegama iz sveta kreirao mali i lagani radar koji koristi veštačku inteligenciju kako bi detektovao mine pod zemljom, a za razliku od standardnih, njihov radar leti na dronu. Ovaj projekat nastao je u okviru NATO programa “Nauka za mir i bezbednost”, u saradnji sa kolegama iz Slovenije i Severne Makedonije. Svake godine hiljade ljudi strada od nagaznih mina. Samo u 2023-oj, taj broj premašio je cifru od 5.700 žrtava, a posebno je poražavajuće što više od 80% stradalih čine civili i deca, pokazuju istraživanja.  Međutim, istraživači iz Niša zajedno sa kolegama iz Slovenije i Severne…

pročitaj više...

Početni sastanak projekta PADRION (Javne uprave pred izazovom digitalne transformacije u zajednici ADRION regiona) održan je 3. i 4. decembra 2024. godine u Bolonji, u zgradi Terza Torre regije Emilija-Romanja. PADRION, koji sufinansira Interreg IPA ADRION program, predvodi organizacija Lepida iz Bolonje/Italija, a Regionalna razvojna agencija Jug je jedan od 9 projektnih partnera. Sastanak je otvoren dobrodošlicom domaćina iz regije Emilija-Romanja, koji su predstavili regionalnu digitalnu strategiju. Događaju su prisustvovali svi projektni partneri iz Albanije, Hrvatske, Grčke, Italije, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije, s ciljem pokretanja inicijative za unapređenje digitalne transformacije javnih uprava u Jadransko-jonskoj regiji. Glavni cilj PADRION-a…

pročitaj više...