Author: Tamara Stankov

Avatar photo

Novinarka Media i reform centra Niš

Kako penzioneri, kao ranjive kategorije, od utorka ne smeju da izlaze na ulice zbog koronavirusa, otvorio se novi problem – ko će i kako će za njih nabavljati namirnice. Ovo pitanje ujedinilo je Nišlije, koje proteklih dana za svoje komšije kupuju lekove, namirnice, pa i šetaju ljubimce. Vanredno stanje donelo je brojne stresove i strahove, ali nas u isto vreme uči da budemo solidarni. Na brojnim zgradama u Nišu niču nova obaveštenja komšija koji se nude da pomognu starijima. Foto: Ivana Nikolic “Poštovane komšije, volela bih da zbog novonastalog stanja ostanete u svojim stanovima ako ste stariji od 65 godina…

pročitaj više...

Osim od koronavirusa, građani Srbije se proteklih dana suočavaju sa brojnim strahovima i brigama, koje nosi vanredno stanje i kućna izolacija. Kako bi pomogli sugrađanima da se sa tim izbore, profesori Filozofskog fakulteta odlučili su da telefonski pružaju psihološku podršku. “Zbog toga, u cilju ublažavanja teškoća usled nastale situacije i sprečavanja ozbiljnijih psihičkih problema, nastavnici, saradnici i za to obučeni studenti Departmana za psihologiju pružaće telefonsku psihološku podršku (prvu psihološku pomoć) prema rasporedu koji će biti redovno ažuriran”, naveli su na sajtu Filozofskog fakulteta. Kako kažu, nije neobično da se ljudi osećaju loše u kriznim situacijama. “Ljudi mogu iskusiti privremeno…

pročitaj više...

Redukovane autobuske linije, ugostiteljski objekti i pijace zatvoreni, niški aerodrom bez linija – ovako u Nišu trenutno izgleda vanredno stanje! Na ulicama sinoć nikoga nije bilo posle 20 sati, a stariji od 65, odnosno od 70 na selima, ostali su u svojim kućama. Kako bi penzionerima, koji nemaju drugi način da dođu do potrebnih namirnica, pomažu im opštine u kojima žive preko kontakt centara. Njima će u organizaciji i dostavljanju hrane, pored volontera Crvenog krsta, pomagati i radnici Gradske uprave, javnih preduzeća i ustanova. Vrtići, studentski domovi, šalteri u javnim preduzećima, kao i brojne druge javne ustanove su od objavljivanja…

pročitaj više...

Zaštitne maske najtraženija su roba u apotekama od kada se prvi slučaj koronavirusa pojavio u Srbiji. Kako bi pomogli i onima koji maske nisu mogli da kupe, kreatori iz Srbije su počeli da ih šiju. Pozivaju i druge koji umeju da rade sa mašinama da im se pridruže. Pošto zaštitnih maski gotovo nema u apotekama, oni koji umeju da rade iglom i koncem našli su način da pomognu. https://www.facebook.com/nevena.kragic/posts/10157507269848778 Akcija šivenja je, kažu, počela kao inicijativa da se pomogne medicinskom osoblju, koje je najviše izloženo riziku, a u veoma lošim uslovima. Takođe, one su dobar vid zaštite za one koji…

pročitaj više...

Osim sredstava za dezinfekciju, u marketima i velikim trgovinskim lancima ima svega dovoljno i nakon proglašenja vanrednog stanja u Srbiji, navode u Regionalnoj privrednoj komori (RPK). Ipak, uprkos tvrdnjama nadležnih i apela čelnika države, građani su i dalje u velikim kupovinama i ne prestaju da prave zalihe. Prodaja u supermarketima se prethodnih dana povećala 100%, izjavio je predsednik Vučić. Kolica su danima do vrha puna paketa vode, toalet papira, brašna i zejtina, dok su rafovi u nekoliko navrata proteklih dana ostajali prazni i stvarali paniku među potrošačima. U RPK navode da je teško fizički dopuniti rafove onom brzinom kojom se…

pročitaj više...

Ako čitamo samo ono sa čime se slažemo, ili uzimamo zdravo za gotovo svaki tekst, ne promišljajući sa kakvom je namerom napisan, u opasnosti smo da se u moru informacija zapravo zatvorimo, smatra novinar i radijski voditelj Dragan Ilić. U tekstu ćemo, dodaje, razlikovati interes od argumenta, samo ako to zaista želimo. MRCN: Šta to čitaoci, slušaoci i gledaoci dobijaju od medija, a koje teme nedostaju? DI: Ja ne mogu da verujem u to da ljude ne zanima ono što je njihov svakodnevni život, da ih ne zanima da li je vazduh zagađen, da li postoji način da se bolje…

pročitaj više...

Glumci, moderator, pozornica i kreativnost – ovo je sve što treba da bi jedan teatar improvizacije uspeo. To je i pripremio ansambl predstave „Scena u trenu“, koji će u Pozorištu lutaka nastupiti 2. marta od 20 sati, a na publici je, kažu, da se spremi da i sama daje zadatke glumcima! Teatri improvizacije – predstave u kojima glumci dobijaju različite zadatke, na koje odgovaraju nepripremljeni, sve su popularniji u svetu. Iskusni profesionalci iz glumačkog sveta kažu da je improvizacija jedna od najbitnijih veština glumaca kojom radnju, karaktere, dijaloge i priču kreiraju na licu mesta… Upravo to će ansambl „Scene u…

pročitaj više...

Univerzitet u Pensilvaniji na listu najboljih svetskih istraživačkih organizacija koje se bave temom transparentnosti i dobre uprave i ove godine uvrstio je Nacionalnu koaliciju za decentralizaciju (NKD). Ova niška organizacija našla se na 47. poziciji na svetu u 2019 Global Go To Think Tank Index Report izveštaju.”S ponosom vas obaveštavamo da je Univerzitet u Pensilvaniji na listu najboljih svetskih istraživačkih organizacija koje se bave temom transparentnosti i dobre uprave i ove godine uvrstio Nacionalnu koaliciju za decentralizaciju (NKD). Našli smo se na 47. poziciji na svetu u 2019 Global Go To Think Tank Index Report izveštaju, što je blagi pomak u odnosu na prošlogodišnju listu.…

pročitaj više...

„Maloletni Rom ukrao auto i slupao ga“, „Rom opljačkao poštu“, „Rom pretukao ženu i decu pa duvao lepak“, „Dečaka iz Pirota pretukao mladi Rom“… Ovakvi naslovi nisu retkost u našim medijima. Da su prestupnici pripadnici većinskog naroda, to gotovo sigurno ne bi bilo istaknuto u naslovu. Izveštavanje sa ovakvim porukama diskriminiše nacionalne manjine u medijima. Prema mišljenju prof. dr Jelene Vučković, profesorke medijskog prava na Filozofskom fakultetu u Nišu, diskriminacija nacionalnih manjina teško se dokazuje, a slabosti čitavog sistema najviše se vide kada slučajevi dođu do suda, jer sudije nedovoljno poznaju suštinu pojma diskriminacije. „Jedan veliki prehrambeni lanac zabranio je…

pročitaj više...

Priča uličnog svirača Danijela Stankovića može da opiše sudbinu čitavog romskog naroda, kroz istoriju osuđenog na lutanje i težak način zarađivanja za život, ali uvek uz osmeh, pesmu i težnju ka ostvarenju sna. A snovi su im obično mali i čini se – lako ostvarivi. Danijel sanja da jednog dana postane auto-mehaničar. Do tada, prolaznike uveseljava zvucima harmonike koju je počeo da svira pre godinu dana, i raduje se svakom danu u kom zaradi dovoljno da preživi do sledećeg. „Nije lako svirati na ulici, ali bolje išta nego ništa. Svaki dan mi je dobar, dobro se osećam, ne žalim se…

pročitaj više...