• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika
  • Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona
  • Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija
  • Inicijativa “Ctrl+me: Mladi za digitalno dostojanstvo” u vreme ugroženih onlajn prava
  • Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici
  • Medijski monopol iz lokalnog budžeta
  • Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti
  • Niški student nakon kućnog pritvora – “Težak šamar mojoj građanskoj svesti i ljubavi prema otadžbini, ali ovo je početak kraja”
  • Fakultet za propagandu
  • Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama
Home»Aktivni građani»Da li građani imaju pravo na regulaciju elektronskih medija?

Da li građani imaju pravo na regulaciju elektronskih medija?

Nemanja StevanovićBy Nemanja Stevanović16/05/2018No Comments
Danko Nikolić, Predrag Blagojević, Dušan Raković i Dragan Đorđević; foto: MRCN/Nikola Stojanović

Kako bi omogućila uvid u ponesene žalbe Regulatoru elektronskih medija (REM), i time omogućila transparentnost, a pre svega olakšala način podnošenja prijava građana – Zaječarska inicjativa 2015. godine lansirala je interent aplikaciju Publika. Kako ističu iz Inicijative, na ovaj korak su se odlučili jer sam formular REM-a nije dovoljno dobar, a žalbe nisu transparentne, već neke od njih REM citira u svojim godišnjim izveštajima. Od danas gledaoci će moći da podnesu žalbu bez prethodne registracije, što je novina kako ističe član Zaječarske inicijative Danko Nikolić.

„Vizuelno neće biti drugačija, a razlike su da smo odustali od registracije. Primetili smo da to odbija ljude da se žale za neki sadržaj. Biće naprednija u smislu da će slanje i prijava biti mnogo sigurnija jer ćemo moći da vidimo da li je neko dobio mejl, da li ga je otvorio i pročitao“, navodi Nikolić.

Ocenjujući rad REM-a, Zaječarska inicijativa navodi da je potebno da rade odgovornije jer su za to plaćeni od strane poreskih obveznika. Oni navode da britanski regulator, za razliku od domaćeg, javno i transparentno prikazuje prijave, što Inicijaiva ocenjuje kao pravi dokaz odgovornosti.

„Odgovorniji rad REM je prvenstveno da odgovori neko da je poruka primljena jer to nije samo zakonska obaveza, već i gest lepog ponašanja, ali odgovorniji rad je, pre svega, da vidimo zašto se građani žale“, navodi Danko Nikolić.

Кako navodi direktor Odbora za ljudska prava Niš Dragan Đorđević, građani imaju zakonsko pravo na žalbu . Ono što on ističe je nefunkcionalnost tog mehanizma:

„Mi čak ne znamo, nemamo informaciju od REM-a šta je predmet tih žalbi građana i kako se o tim žalbama odlučivalo. To sve potvrđuje disfunkcionalnost i nesklad sa pravnim okvirom i propisima kako bi REM trbalo da funkcioniše“.

Pitanje je da li građani imaju nekog uticaja svojim žalbama na REM, a urednik Južnih vesti Predrag Blagojević misli da „na REM građani ne mogu da utiču jer on direktno zavisi od vlasti“.

„Ne samo sada, već i ranije kad se zvao RRA. Da bi građani uticali na REM, moraju da utiču na Vladu, a da bi uticali na Vladu, moraju da utiču trenutno na jednog čoveka na koga ne mogu“, dodaje Blagojević.

Zaječarska inicijativa ističe da je najviše prijava bilo u vezi sa rijaliti programima. Oni ocenjuju to kao najvidljive jer „ljude dosta iritira i okidač je da se ljudi žale“. Međutim, oni navode da je ideja da se podstaknu roditelji da se žale na one programe, mimo rijalitija, za koje smatraju da loše i uznemirujuće utiču na njihovu decu. Takvih prijava je bilo najviše u kategoriji emitovanja nasilja u vreme kada je zakonski to nedozvoljeno.

„U Francuskoj su bile rasprave da li rijaliti treba da se prikazuje ili ne“ navodi Dušan Raković iz Centra za humanističke studije, „Međutim, oni su svuda opstajali i čak se prave bizarni rijaliti. Problem kod naših rijalitija je što nisu usklađeni sa regulativom – prikazuje se u vreme kad ne treba da se prikazuje, sadržaji kojima nije mesto“.

Raković navodi da je najveći problem nereagovanje na prijavu. Ono što ističe kao problem i to kad sud ustanovi kršenje zakona – nema nikakvih posledica po medij koji je prikazivao taj sadržaj.

Zakon koji daje veću nezavisnost РЕМ-u način је na koji je moguće urediti, tvrdi Blagojević. Međutim, on tu vidi  drugi problem:

„Mislim da ne može to da se promeni sve dok se ne promeni izborni zakon – sve kreće iz Parlamenta i mislim da mora da se promeni izborni zakon i  poveća odgovornost poslanika koji treba da budu nardoni, a ne partijski poslanici“, navodi Blagojević.

Ipak, Dragan Đorđević ističe da organizacije civilnog društva moraju da evidentiraju i artikulišu sve napore i vrše pritisak na REM.  Za to je, navodi on, potrebno da civilni sektor promeni način rada i komunikacije sa građanima. Sa ovim je saglasan i Dušan Raković i navodi da je potreban jedan „front“ kako bi se stvari rešavale ozbiljnije.

„U svakom slučaju ono što se dešava je da se nevladine organizacije koordinišu i oko nekih pitanja – to je budućnost jer mnoštvo sitnih problema teško će se rešiti tako što se rešava jedan po jedan“, zaključuje Raković.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Problemi novinara na lokalu – koncentracija vlasništva, međusobna podeljenost, nebezbednost novinara i zatvorenost institucija Visoka cena slobode medija Problem medijske scene u Srbiji nije samo problem medija, već svih građana Građanski aktivizam, sloboda medija i solidarnost – uslovi demokratskog društva
Nemanja Stevanović

    POVEZANE VESTI

    Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti

    20/10/2025

    Gradonačelnik Niša dostupan samo režimskim medijima, profesionalni mesecima pod “tehničkom greškom”

    12/09/2025

    Pretnje redakciji Južnih vesti – “Dokaz u kakvom neprijateljskom i nedemokratskom okruženju živimo”

    29/08/2025

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika

    23/10/2025

    Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona

    22/10/2025

    Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

    22/10/2025

    Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici

    21/10/2025

    Medijski monopol iz lokalnog budžeta

    20/10/2025

    Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti

    20/10/2025

    Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama

    14/10/2025

    Fakultet za “diplomirane Srbe” u Nišu – između stvarne potrebe i interesa naprednjaka

    13/10/2025

    Epilog odbijanja “Nišvila” na konkursu Ministarstva – otkazi za radnike

    29/09/2025

    Obuka za novinare u Nišu: Izveštavanje o javnim nabavkama na lokalu

    26/09/2025
    1 2 3 … 155 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.