Dodajte Media Reform u omiljeni Google izvor
Kako da građani probleme u svom mestu rešavaju kroz institucije, učešćem u radu lokalne samouprave ? Odgovore na ova pitanja, konkretne mehanizme za rešavanje, kao i mogućnosti za učešće u odlukama o gradskom budžetu je građanima i građankama Leskovca u prethondom periodu ponudilo udruženje “I ja se pitam”.
Participativna demokratije je pojam koji možda i dalje mnogima zvuči rogobatno, ali je njegova suština veoma važna. Učešćem na javnim raspravama bi konkretno mogli da utiču na to kako se troši njihov novac i šta su prioritetni problemi koje je potrebno rešavati.
O mogućnostima većeg učešća u donošenju odluka na lokalnom nivou i uticaju na raspodelu novca iz gradskog budžeta građani Leskovca učili su kroz edukacije i konsultacije koje je organizovalo udruženje „I Ja se Pitam“.
Oni su za svoje sugrađane organizovali javne rasprave i konsultacije, na kojima im je bio cilj da što više građana i građanki, a posebno mladih i žena dobije prostor da učestvuje u odlučivanju. Između ostalog, informisali su se kako nastaje lokalni budžet, ali i razovarali o unapređenju elektronske narodne inicijative.

Kako bi se o participativnoj demokratiji na lokalu čulo što dalje, organizovali su tribinu u Leskovcu. Predsednik Upravnog odbora Udruženja „I Ja se Pitam“ Bratislav Stamenković kaže da je privukla brojne građane, ali i stručnjake koji su im približili i razjasnili važne teme.
Pored ovih tribina, pripremili smo model odluke za participativno budžetiranje, koji ćemo predati Gradskoj upravi i proširiti preko Mreže aktivnih građana, koju smo formirali prošle godine i koja ima 21 organizaciju članicu – rekao je Stamenković.
On navodi da je Udruženje, kao član Međuministarske radne grupe za otvorenu upravu, iniciralo i promenu propisa koji se odnose na elektronsku narodnu inicijativu.
Da je veoma značajno da se građani uključuju u ovakve aktivnosti smatra i potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak.

Jedna od vrednosti principa na kojima funkcioniše samo EU, jeste princip subsidijarnosti, koji zapravo govori da problem treba rešavati tamo gde je najbliže moguće. Dakle, da rešenje problema bude što je moguće bliže samom problemu, jer se onda sagleda i suština, i efekti, i sve moguće. Što rešava problem udaljenije od samog problema, to je veća šansa da rešenje ne bude adekvatno i da ne odgovori svrsi – pojasnio je on.
Participativno budžetiranje, prema njegovim rečima, postoji u državama članicama Evropske unije, iako nije obavezujući model. Njegov značaj vidi upravo u tome što građanima omogućava aktivniju ulogu između dva izborna ciklusa.
Građani dobijaju utisak da učestvuju u tome, demokratija se ne može svesti na to da svake 4 godine vi dođete i glasate za nekog i onda 4 godine vas niko ništa ne pita, a suština ovoga jeste da koliko para, tolko i muzike. Trošenje budžeta je zapravo suština sprovođenja svake politike i na ovaj način građani dobijaju aktivnu ulogu u kriranju ideja.
Tadija Mitić iz Biroa za strateško planiranje, smatra da evropske vrednosti ne treba posmatrati kao nešto što je strano društvu u Srbiji, već kao osnovne ljudske i civilizacijske vrednosti koje se, prema njegovom mišljenju, u EU doslednije primenjuju.

I on potvrđuje da participativna demokratija i participativno budžetiranje mogu da doprinesu većem uključivanju građana u procese odlučivanja.
Participativna demokratija kroz participativno budžetiranje zapravo dovodi nas do malo demokratskijeg društva, ka kome, nadam se, težimo. I zbog toga mislim da je ključno u vreme izbora što više govorimo o tome šta, zapravo, ta demokratija i te evropske vrednosti mogu da donesu ovom društvu i zašto treba težiti tim evropskim okvirima, kako bi smo mogli na kraju od dana i mi uživamo te evropske vrednosti, a samim tim i da naše institucije počnu da nam pomažu da ih zapravo sprovodimo u delo.
Dodaje da evropske vrednosti ne bi trebalo posmatrati kao nešto što je odvojeno od lokalnog društva, već kao principe koji bi trebalo da budu deo svakodnevnog funkcionisanja institucija i odnosa sa građanima.
Inače, druženje građana „I Ja se Pitam“ godinama se bavi javnim zagovaranjem i uključivanjem građana u kreiranje javnih politika na lokalu. Kroz saradnju sa građanima, aktivistima, lokalnim institucijama nastoje da doprinesu većoj transparentnosti i odgovornosti lokalne uprave.
Ovim projektom nastavili su da podstiču građane da se više uključe u donošenje odluka u svojim lokalnim zajednicama, posebno kada se odlučuje o lokalnim budžetima i razvojnim planovima, kao i da ti procesi budu transparentniji. Podrškusu im dali Nacionalna koalicija za decentralizaciju i njihovi partnerti Proacitv i Odbor za ljudska prava, a uz pomoć Evropske unije.
