Građani u zemljama EU glasali su za svoje predstavnike u Evropskom parlamentu na nedavno održanim izborima. Najviše mandata imaće poslanička grupa Evropske narodne partije kao i u prošlom sazivu. Novina je to što se krajnja desnica ojačala, a levica oslabila, što bi moglo da promeni odnos Unije prema važnim političkim pitanjima. U Francuskoj su ovi izbori doveli do novih izbora, jer je stranka predsednika Emanuela Makrona doživela ubedljiv poraz. Što se Srbije tiče tumačenja su različita, ali “mnogo će više zavisiti od nas nego od njih”.
U superizbornoj godini svoje političke predstavnike grđani i građanke širom Evrope ne biraju samo za nacionalne institucije, već i međudržavne organizacije. Upravo takvi izbori održani su od 6. do 9. juna, kada se glasalo za članove i članice Evropskog parlamenta.
Iz 27 zemalja članica Unije, 360 miliona ljudi imalo je pravo glasa, od čega je prema prvim preliminarnim procenama, tek 51% iskoristilo to pravo. Iako mali, ovo je ipak korak napred u odnosu na 2019. godinu, kada je izlaznost bila 50,66%, pokazuju podaci sa sajta Statista.
Prva po broju osvojenih glasova i ovoga puta je stranka desnog centra Evropska narodna partija. U odnosu na trenutni saziv, ova partija će imati 14 mesta više u Parlamentu, odnosno 190. To još uvek nije konačno, budući da su izborni rezultati i dalje u preliminarnoj fazi u nekim državama poput Austrije, Bugarske, Španije ili su bazirani na predizbornim anketama kao što je slučaj sa Irskom.
Napredni savez socijalista i demokrata, druga po snazi poslanička grupa, u Parlamentu, održaće svoju poziciju budući da je u odnosu na prethodni saziv u manjku za 3 mandata, odnosno 136 poslanika/ca. Predizborne ankete su ovoj grupaciji levog centra predviđale lošiji rezultat i to do te mere da bi krajnja desnica mogla da preuzme njihovu poziciju, prenosi BBC News na srpskom. Ipak, socijalisti demokrate po svoj prilici ostaće na poziciji dva kao i do sada.
No, grupacije krajnje desnice Evropski konzervativci i reformisti (ECR) i Identitet i demokratija (ID), zabeležili su dobar rezultat, baš kao i što se očekivalo. ECR će u Parlamentu imati 76 mesta što je 7 više nego do sada, dok će ID imati 58 u odnosu na dosadašnjih 49, pokazuju podaci sajta Evropskog parlamenta.
U zbiru, ove dve grupacije biće treći blok po snazi u evropskom telu, što i nije čudno jer je ultradesničarska politika uzela maha u zemljama Evropske unije. Tako vlade nekih zemalja članica vode stranke i lideri sa ovog političkog spektra, poput Italije, Holandije, Slovačke, a primetan je prodor krajnje desnice u Francuskoj, Nemačkoj i Finskoj.
Sa suprotne strane, levo-liberalne partije nalaze se u padu kada je reč o podršci. Tako će nakon ovih izbora grupa Obnovimo Evropu zadržati 80 mesta od 102 koliko su imali u dosadašnjem sazivu, a Zeleni i Evropska slobodna alijansa imaće 52 mesta u poređenju sa prethodnih 71.
Mala poslanička grupa levice GUE/NGL beleži blagi rast, sa osvojena dva mandata više, odnosno 39 poslaničkih mesta, dok će u Parlamentu biti i 44 nova člana koji do sada nisu pripadnici nijedne od navedenih poslaničkih grupa.
Ovaj saziv imaće 15 mesta više, odnosno 720 poslanika i poslanica ukupno na predlog Evropskog saveta zbog demografskih promena na kontinentu. Većina zemalja dobiće po jedno dodatno mesto, dok će dva dodatna mesta dobiti predstavnici Španije, Francuske i Holandije.
“Politička bomba” u Francuskoj
Iako se o mogućim rezultatima spekulisalo mesecima pre izbora, retko ko je mogao da predvidi da će ovi izbori uzdrmati i nacionalnu politiku unutar zemalja članica. Ono što se u Francuskoj desilo kada su birališta zatvorena, Francuzi su ocenili kao “političku bombu”, prenosi Dojče vele.
Po proglašenju prvih preliminarnih rezultata i gotovo duplu prednost krajnje desnice u odnosu na partiju aktuelnog predsednika Francuske Emanuela Makrona, desilo se nešto što je malo ko očekivao, piše DW. Makron je u video obraćanju poručio Francuzima da je “čuo njihovu poruku” i da ona neće ostati bez odgovora, prenosi 24 Frans.
Odluku o raspuštanju francuskog parlamenta i raspisivanje vanrednih izbora za 30. jun i 7. jul, Makron je istakao kao neophodnu jer je zemlji više nego ikad potrebna stabilna većina. Ubedljivu pobedu Nacionalnog okupljanja na evropskim izborima ocenio je kao “bedu za Francusku” i degradaciju njihove zemlje.
Liderka Nacionalnog okupljanja Marin le Pen tako se revanširala Makronu za poraz koji je doživela upravo od njega na predsedničkim izborima u drugom krugu pre dve godine.
Svojim antiimigracionim i evroskeptičnim stavovima, Le Pen je uspela da angažuje značajno biračko telo pa je tako ekstremna desnica dobila dodatne mandate u Evropskom parlamentu.
Prema oceni kritičara ovakav odnos snaga, mogao bi da dovede do zaokreta u politici Unije, naročito kada je reč o podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije, što posledično može imati negativan uticaj kada pitanje proširenja EU dođe na red. Ima naznaka da tako ne bi samo Ukrajina ostala bez članstva, već bi proširenje bilo upitno i za zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Srbija – piše Beta, a prenosi N1.
Srbiji otvorena vrata, ali…
Srbija iako nije članica EU na putu je već više od decenije da to postane. Prema tome, ovi izbori neće diktirati i uticati samo na politiku članstva i proširenja već i na druge oblike saradnje i generalno odnosa EU prema Srbiji. Jedna od značajnijih mera koja sledi u narednom periodu jeste realizacija Plana rasta za Zapadni Balkan.
Ovaj dosad “najambiciozniji finansijski plan” kako ga stručnjaci ocenjuju, Evropski parlament je usvojio dan pre raspuštanja, a njime je predviđeno šest milijardi evra pomoći za zemlje ovog podneblja, uključujući dve milijarde evra bespovratnih sredstva i četiri milijarde evra u vidu povoljnih kreditnih zajmova.
Po ovim i drugim pitanjima Srbija može da očekuje “otvorena vrata”, ali sa određenim uslovima, smatra Nemanja Todorović Štiplja urednik portala European Western Balkans.
Srbija može da očekuje otvorena vrata, ali bez vladavine prava naravno i implementacije svih dogovora sa Prištinom i možda delova poglavlja koji se tiču uvođenja restriktivnih mera Rusiji, Srbija ne može da očekuje otvorena vrata – kaže Štiplja za N1.
I Milan Antonijević pravnik i aktivista za ljudska prava smatra da “Srbija može da očekuje dalju pomoć i saradnju sa EU partnerima”. Očekuje da Srbija ove godine otvori još neke klastere i dodatno radi na procesu pristupanja Uniji. Istakao je i da je “politika Evropske unije dugoročna i da se ne formuliše od jedne Evropske komisije do druge”, prenosi Tanjug.
Optimista je i Emanuel Žiofre, šef Misije Evropske unije u Srbiji, koji je u intrevjuu za Euronjuz ocenio da će politika proširenja biti “visoko na dnevnom redu EU, jer je to ključno pitanje” i očekuje da novoizabrana Evropska komisija stavi pitanje novih članica visoko na agendi.
Sada su zemlje Zapadnog Balkana na potezu. Moraju da se ubrzaju reforme, poveća brzina promene zakona, usklađivanje sa evropskom politikom i nadam se da će taj prozor, tako da kažemo, ta prilika koja postoji zbog rata u Ukrajini, da će zemlje Zapadnog Balkana to iskoristiti, a Evropska unija sigurno to i hoće – kaže Žiofre za Euronjuz.
Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije, za isti medij, kaže da će pred Srbijom ostati isti zahtevi uprkos promeni u odnosu snaga u Evropskom parlamentu i da Srbija u narendom periodu treba da se fokusira na otvaranje drugog i trećeg klastera u okviru pregovora sa EU.