Veća uključenost građana u odabir medijskih sadržaja najvažniji je zaključak je tribine „U susret novoj medijskoj strategiji“ koju je organizovao Udruženi pokret slobodnih stanara. Osim uključenosti građana, potrebno je reformisati javni servis kako bi građani iz svih delova Srbije bili informisani geografski ravnopravno, kao i promeniti način na koji se donose odluke o finansiranju medija putem medijskih konkursa.
Bojana Selaković iz Građanskih inicijativa navodi da uticaj građana na medije nije predviđen postojećim medijskim zakonima, kao i da o tome nije vođeno računa pri izradi prethodne medijske strategije.
„Kao posledicu toga imamo situaciju da postoji vakuum između građana i medija. Čini mi se da je ključan odnos koji treba da postoji onaj između građana kao korisnika medijskih sadržaja i medija sa druge strane. Kada govorimo o medijima različito posmatramo interese vlasnika, urednika i novinara, pa treba videti gde uspostaviti mostove sa građanima kako bi mediji, kao čuvari javnog interesa, zaista imali tu funkciju“, pojašnjava ona.
Predloge koji bi bili uključeni u medijsku strategiju, građani mogu da daju preko udruženja građana. Međutim, kako Selaković navodi, udruženja nisu deo radne grupe za izradu strategije, već prisustvuju jedino tematskim sastancima. Uticaj građana na medijske sadržaje, navodi ona, može biti jedino preko žalbi regulatornom i samoregulatornom telu:
„Problem je što mi samo na papiru imamo mogućnost da se žalimo REM-u kao regulatornom telu jer u praksi rad REM-a loše funkcioniše, a sa druge strane problem sa samoregulatornim telima je taj što u njima nema predstavnika svih medija i novinara jer neki mediji ne priznaju Kodeks novinara“.
Kada su u pitanju konkursi za sufinansiranje medija, Selaković kaže da je potrebno da građani imaju uvid u ono za šta je dat novac iz budžeta.
Iako je, navodi Selaković, bio uspeh kada se prethodni nacrt medijske strategije povukao, način na koji je formirana nova radna grupa i način na koji se utiče na nju jeste ono što vraća korak unazad. Potrebno je, tvrdi ona, zastupati interese građana, a ono što je dobro, ističe, jeste i da određeni međunarodni akteri imaju uticaj na državu kako bi se javni interes ispoštovao.
Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju informisanje pripadnika nacionalnih manjina. Robert Kasumović iz Foruma Roma ističe da postoji samo jedna emisija na pokrajinskom javnom servisu koja inoformiše romsku nacionalnu manjinu, a da javni servis to samo reprizira. Sa druge strane, na lokalnim medijima tamo gde postoji program za nacionalne manjine on nije informativni, već više zabavnog karaktera. Kasumović navodi da od privatnih medija ne očekuje da informišu o nacionalnim manjinama, osim ukoliko to nije projektno podržano.
“Mišljenja sam da je jedina mogućnost da se manjine informišu ravnopravno, upravo preko javnog servisa, ali je to nemoguće u ovakvom javnom servisu kakav imamo sada. Pitanje je da li to može da se reformiše putem strategije“, ističe Kasumović.
Činjenica je da informisanje jeste jedna od nadležnosti nacionalnih saveta manjina, međutim, Kasumović navodi da se Nacionalni savet romske manjie od svog osnivanja nije bavio time. On je stava da postoji potreba da Saveti utiču na državu i medije, ali postoji bojazan da li će ova nadležnost i dalje biti nakon izmena u radu saveta početkom septembra.
Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja navodi da je od ključne važnosti da mediji vrate svoju funkciju.
„Rezultat medijske tranzicije jeste da mi osamnaest godina nemamo medije. Mi imamo nešto što je formalno-pravno registrovano kao medij, ali sadržaj koji se vodi kao informativni ne razlikuje se od najobičnijih reklama“, navodi on i dodaje da je za to potreba reforma kada je u pitanju Regulatorno telo za elektronske medije, kao i formiranje tela za integritet koji bi „odvojio novinare od onih koji to nisu, a predstavljaju se tako“.
Od najveće važnosti, navodi Gavrilović, jeste da građani i novinari naprave međusobnu vezu i kroz to partnerstvo čuvaju jedni druge.
„Bojim se da ćemo pričati istu priču kao danas, ako se koncentrišemo samo na medijske projekte, finasije i slično kada je u pitanju medijska strategija“, podvlači on.
Ključna stvar za rešavanje svih problema je politička volja, navodi Gavrilović i dodaje da su problemi, ukoliko postoji ta volja, veoma lako rešivi.
Dopsinica dnevnog lista Danas iz Niša Zorica Miladinović ističe da je lako kritikovati situaciju u državi, gradu, životima, ali da je potrebno nešto uraditi. Takva je stvar i sa medijskom strategijom.
„Mislim da treba da iskoristimo svaku priliku da nametnemo ono što građanima i novinarima odgovara i potrebno je da svako sa svoje strane uradi ono što misli da je dobro za buduću medijsku strategiju“, zaključuje Miladinović.