• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast
  • Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
Home»Aktivni građani»Jedinstven zakon u državi, različita primena u lokalu

Jedinstven zakon u državi, različita primena u lokalu

Anđela StojanovićBy Anđela Stojanović14/02/2017No Comments
Zorica Saćipović – moderatorka konferencije, pravnica na SOS telefonu, Biljana Stepanov – koordinatorka SOS telefona u Kikindi, Ana Saćipović – koordinatorka SOS telefona u Nišu, Miroslava Despotović – SOS telefon u Vranju Foto: B.R

Udruženje Romkinja Osvit dobilo je 13. februara novu, besplatnu SOS telefonsku liniju na romskom i srpskom jeziku. Za ovu donaciju zaslužan je Telekom Srbija, a pomoć se može potražiti na broju 0800/10 09 09. Ovo udruženje, trenutno jedino u Srbiji, pruža usluge SOS telefona 24 sata, sedam dana u nedelji, u skladu sa Zakonom o primeni Konvencije Saveta Evrope.

Ova besplatna SOS linija je primer dobre prakse. No, i ovo kao i udruženja slična njemu, nailaze na niz prepreka, a u vezi sa Zakonom o primeni konvencije SE i odnosom lokalnih samouprava prema njihovim zahtevima.

„Grad Niš usvojio je mnogo dokumenata kojima je predviđeno aktiviranje SOS telefona, ali rad postojećeg SOS telefona na romskom i srpskom jeziku nije prepoznat kao kvalitetna usluga. U skladu sa tim ni novac iz budžeta nije izdvojen za finansiranje nevladinih organizacijama koje se time bave“, objasnila je direktorka Udruženja Romkinja Osvit i koordinatorka SOS telefona Ana Saćipović.

Ona je, na konferenciji za medije, rekla da to udruženje već godinama šalje dopise i zahteve predstavnicima lokalne samouprave, ali da, od 2007, nijedan odgovor nisu dobili.

„Do 2007. godine grad je podržavao rad tada postojećeg gradskog SOS telefona, ali kada smo mi kao pripadnice romske zajednice postale nosioci ove usluge na lokalnom nivou, grad je prestao da nas finansira. Ni na jedan dopis niko nije odgovorio. Ni gradonačelnik, ni gradsko veće, ni Uprava za socijalnu zaštitu“, kaže Ana Saćipović.

„Više od 5000 žena i mnogi dokumenti dokazuju da ova usluga funkcioniše, da smo se obraćale nadležnima, kao i to da oni vrlo dobro znaju da postojimo. Kada grad diskriminiše nas, on diskriminiše i sve žene“, dodala je ona.

Iskustva u radu na SOS linijama iznele su i koordinatorke SOS telefona u Vranju i Kikindi, Miroslava Despotović i Biljana Stepanov.

SOS telefon u Vranju postoji od 2002. godine. Koordinatorka te usluge, koja pokriva ceo pčinjski okrug, kaže da se „borba“ sa lokalnom samoupravom vodi od osnivanja, kao i da su u poslednjih nekoliko godina dobili simbolična sredstva na konkursnom finansiranju.

„Ne postoje jasni kriterijumi kada je reč o konkursnom finansiranju SOS socijalne usluge. Namenski transfer, kao deo republičkog budžeta namenjenog opštinama koje su nedovoljno ekonomski razvijene, jeste mogućnost da se SOS telefon finansira, ali raspodela tih sredstava se ne vrši transparentno u svim opštinama. Osim toga, ova opcija nije dugoročno rešenje budući da opština može da izgubi status nedovoljno ekonomski razvijene“, objasnila je koordinatorka SOS telefona u Vranju Miroslava Despotović.

Na sopstvenu inicijativu i sa malim sredstvima koje lokalne samouprave odvajaju, ovo vranjsko udruženje osnovalo je radnu koordinacionu grupu sa predstavnicima nadležnih institucija, sa ciljem da se te radne grupe formiraju u svim opštinama pčinjskog okruga.

Situacija je nešto bolja u Vojvodini, pa koordinatorka SOS telefona u Kikindi Biljana Stepanov kaže da je najveći problem to što se isti Zakon tumači na različite načine.

„Pored toga što se mora poštovati Zakon o primeni Konvencije Saveta Evrope, mora se utemeljiti i Zakon o socijalnoj zaštiti iz 2011. godine. A taj Zakon definiše nivo obaveza i države i lokalnih samouprava u finansiranju nevladinih organizacija koje se bave pomenutim pitanjima. Princip raspodele budžetskih sredstava mora biti stalan i ne sme da zavisi od toga ko je na vlasti“, objasnila je Biljana Stepanov.

„Uvek postoji deo društva kome treba neka vrsta socijalne pomoći , koliko god da je zemlja razvijena. Oni neće nestati zato što se vlast njima ne bavi. Može SOS telefon da se ugasi, ali ugrožene žene neće iščeznuti. Ne možemo da krivimo državu ili pokrajinu što nije dala novac, ako u Zakonu jasno stoji da ta sredstva daje lokal. Imamo jednu državu u kojoj vladaju isti zakoni, a svuda različito funkcionišu“, zaključila je ona.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

„Žene osnažene da prijavljuju nasilje“ Prepoznati i sprečiti vršnjačko nasilje Ana Saćipović, Udruženje Romkinja "Osvit", foto: MRCN/printscreenAna Saćipović: Budite istrajni u svemu što radite Nasilje je uvek izolacija: Rodno zasnovano nasilje nije privatna stvar i tiče se svih nas
Anđela Stojanović

    POVEZANE VESTI

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Comments are closed.

    Analizirali smo

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026
    1 2 3 … 162 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.