Porodica Ane Saćipović, romske aktivistkinje, novinarke i osnivačice Udruženja romkinja „Osvit“ u Nišu, broji deset članova. Čak šestoro njih ima fakultetsku diplomu, a ostali se još uvek obrazuju. Upravo je obrazovanje i podrška porodice ono što je za Anu ključ za uspeh i napredak čitave romske zajednice.
„Činjenica je da sam ja jedna od retkih Romkinja koja je imala sreću da je porodica podrži i zbog toga sam ja i postizala ovakve rezultate u svom životu. Moja porodica je meni ulila snagu da se izborim. Zato se ja trudim da svojoj deci, svojim unukama takođe pružim podršku koju sam ja imala od svoje porodice, kako bi oni napredovali i postigli mnogo veće rezultate nego što sam ih postigla ja u svom životu“.
Najveću podršku u početku je dobijala od roditelja, a kada se udala i postala majka, tu podršku je dobila od supruga sa kojim je već 42 godine u braku i od njegove porodice. Zbog toga, Ana tu podršku i način funkcionisanja porodice prenosi na svoju decu i tako im pomaže da steknu najbolje obrazovanje.
„Kada se moj mlađi sin oženio, njegova supruga je bila na drugoj godini fakulteta. Čitava porodica je učinila sve da ona može paralelno da bude supruga, da može da bude majka maloj bebi, da redovno pohađa nastavu na fakultetu, da ne propusti nijedno predavanje, da izlazi redovno na ispite, da uči… Tu je bila njena mama, tu sam bila ja… Menjale smo se i podržavale, jer smo bile svesne koliko je to važno za našu decu i za naše zajedničko unuče: da oni sutradan budu priznati i hvaljeni građani Niša koji će doprineti razvoju ove društvene zajednice i razvoju naše romske zajednice“.
Anin fokus u radu usmeren je najviše ka devojkama i ženama sa kojima radi na očuvanju romske kulture i tradicije. Takođe, pokrenula je SOS telefon za žene – žrtve nasilja, a radi i na osnaživanju Romkinja u ostvarivanju njihovih prava i na promovisanju važnosti obrazovanja. Ona kaže da na teritoriji Grada Niša, od ukupnog broja romskih učenika koji su u sistemu obrazovanja, čak 51% čine devojčice.
„Te devojčice romske nacionalnosti postižu bolji uspeh u školi od svojih vršnjaka dečaka. Iako još uvek postoji ogroman procenat devojčica koje ispadaju iz sistema obrazovanja, činjenica je da te devojčice koje uspeju da završe osnovnu školu i upišu srednju školu, postignu mnogo bolje rezultate nego dečaci romske nacionalnosti. One upišu i fakultet koji, vrlo često, pre privedu kraju, nego mladići romske nacionalnosti“, objašnjava Ana.
Kao veliki problem ističe slabo zapošljavanje visokoobrazovanih Roma, koji su zbog egzistencije opet „prinuđeni“ da rade fizičke poslove.
„To je prva situacija u kojoj ih degradiramo kao ličnosti. Samo što smo im ulili samopouzdanje, mi ih vraćamo nekoliko koraka nazad, time što oni ne pružaju, ne vraćaju tom društvu ono što je društvo ulagalo kroz njih, kroz afirmativne mere. Negde dobijamo generacije koje su izgubljene u današnjem svetu. One više ne pripadaju ni dnu života kojim je navikla da živi romska zajednica, niti su pronašli svoje mesto u široj društvenoj zajdnici. Oni su samo obrazovani Romi i Romkinje izgubljeni u vremenu i prostoru“.
Ana se u radu i životu najviše rukovodi savetom koji je dobila od svoje majke – da bude istrajna u svemu što radi. Zato i poručuje celoj romskoj zajednici, a naročito mladim ljudima, da sve što rade rade najbolje što mogu, da budu uporni i da pre svega „zadovolje sve svoje potrebe. Jer kada je neko zadovoljan svojim mestom u društvu, on je spreman da to zadovoljstvo širi na druge“ i na taj način menja svet na bolje.
***Media i reform centar Niš će u narednom period objaviti seriju tekstova o stanju u obrazovanju Roma u Nišu i okolini. Tekstovi će se se baviti romskim jezikom, inkluzivnim obrazovanjem, afirmativnim akcijama za obrazovanje Roma i radom civilnog sektora na poboljšanju obrazovanja Roma. Pokušaćemo da prikažemo sa kojim se poteškoćama suočavaju Romi u obrazovanju – od vrtića do fakulteta.
Media i reform centar Niš će tekstove objavljivati na srpskom i romskom jeziku, kao deo projekta “Džandipe – znanje” koji je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije na Konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti javnog informisanja na jezicima nacionalnih manjina u 2017. godini.