• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika
  • Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona
  • Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija
  • Inicijativa “Ctrl+me: Mladi za digitalno dostojanstvo” u vreme ugroženih onlajn prava
  • Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici
  • Medijski monopol iz lokalnog budžeta
  • Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti
  • Niški student nakon kućnog pritvora – “Težak šamar mojoj građanskoj svesti i ljubavi prema otadžbini, ali ovo je početak kraja”
  • Fakultet za propagandu
  • Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama
Home»Aktuelno»Lažna vest brža od istine

Lažna vest brža od istine

Milica BrankovićBy Milica Branković30/11/2018No Comments

Lažne vesti nisu proizvod savremenog doba, postoje od kada postoji novinarstvo, samo što se sada, uz masovno korišćenje interneta, šire mnogo lakše i brže. Prema mišljenju medijske analitičarke Tatjane Vehovec, na društvenim mrežama svako ko ima nalog predstavlja medij za sebe koji može da širi kako prave, tako i lažne vesti.

„Svako od nas ima potencijal da proizvede lažnu vest, pitanje je da li ćemo to uraditi ili ne. Osim toga što možemo da proizvedemo lažne vesti, mi smo ’krivi’ i za njihovo širenje“, kaže Vehovec i dodaje da je lažne vesti potrebno drugačije sagledavati u novim medijima, nego u tradicionalnim.

Tatjana Vehovec, medijska analitičarka; Foto: MRCN

Svakodnevno smo izloženi toliko velikom broju vesti na internetu da, čak i kad neko ima iskustva i dovoljno je sumnjičav, može da se desi da postane ili žrtva, ili prenosilac lažne vesti.

„Trend koji se širi jeste potreba ljudi da budu primećeni. Da bi neko dobio malo mesto pod tim net suncem, ne preza ni od čega, pa može i sam da proizvede neku lažnu vest kako bi dobio lajkove, šerove, retvitove“, kaže Vehovec.

Balkanske zemlje su najpodložnije širenju lažnih vesti u Evropi, rezultati su istraživanja Instituta za otvoreno društvo u Sofiji. Jedan od uzroka je i što se od ukupno 35 zemalja Srbija, prema indeksu medijske pismenosti, nalazi na nezavidnom 29. mestu.

Širenje vesti o štetnosti vakcine, zagađenosti vode u Beogradu, smrti trudnice u koloni tokom protesta zbog poskupljenja benzina, neki su od primera koji su okupirali javnost Srbije u poslednje vreme.

Političari kao izvori lažnih vesti

Lažne vesti uglavnom se plasiraju u trenutku kada treba da se skrene pažnja javnosti sa nekog bitnijeg društvenog problema, i njihovi izvori neretko su iz vrha vlasti.

„Mi od predstavnika vlasti često slušamo da nam raste bruto društveni proizvod, da se smanjuje nezaposlenost, da dolaze investitori, da sledeće godine dolazi bolji život za građane Srbije i povećanje standarda, da smo lider razvoja i faktor mira i sigurnosti u regionu, da dobijamo komplimente Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, da je sve na našoj strani. Onda ugasimo televizor ili odložimo novine, pogledamo u sopstveni televizor, novčanik, ili svoju porodicu i shvatimo da je to lažna država u koju želimo da emigriramo i da nam bude bolje“, kaže dopisnica Danasa Zorica Miladinović.

Ona kaže da su novinari vrlo svesni odgovornosti za javno izgovorene reči, dok političari misle da vlast predstavlja privilegiju pre svega, a daleko manje odgovornost za ono što izgovaraju i rade.

Više o fenomenu lažnih vesti možete pogledati u našem serijalu „Informativni mediji, informisana javnost“.


Izradu multimedijalnih sadržaja za projekat Medijska pismenost – Stvarnost iza ekrana, koji realizuje Media i reform centar Niš, podržao je Grad Niš u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji Grada Niša u 2018. godini.

Projekat je fokusiran na predstavljanje kako stavova mladih, tako i ekspertskih mišljenja o važnim temama koje se tiču medija i medijske pismenosti.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

„Novinar ne prosleđuje, već proverava informaciju“ Tatjana Vehovec – Na društvenim mrežama svaki korisnik je medij Sa druge strane onlajn trolovanja Novinarska profesija gubi smisao invazijom lažnog izveštavanja
Milica Branković

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika

    23/10/2025

    Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona

    22/10/2025

    Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

    22/10/2025

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    Na istoku Srbije rastu plate, ali opada broj stanovnika

    23/10/2025

    Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona

    22/10/2025

    Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

    22/10/2025

    Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici

    21/10/2025

    Medijski monopol iz lokalnog budžeta

    20/10/2025

    Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti

    20/10/2025

    Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama

    14/10/2025

    Fakultet za “diplomirane Srbe” u Nišu – između stvarne potrebe i interesa naprednjaka

    13/10/2025

    Epilog odbijanja “Nišvila” na konkursu Ministarstva – otkazi za radnike

    29/09/2025

    Obuka za novinare u Nišu: Izveštavanje o javnim nabavkama na lokalu

    26/09/2025
    1 2 3 … 155 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.