• Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter Instagram
  • Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter YouTube
Najnovije
  • Privatnost na uvid: Gde sve ostavljate svoje lične podatke, a ne bi trebalo
  • Unija SPRS: Potrebno veće ulaganje u obrazovanje, pregovori sa ministarstvom retki i jalovi
  • NUNS pokrenuo platformu za bezbednost novinara
  • Međunarodni dan obrazovanja: Prema popisu iz 2011. u Srbiji 2% nepismenih
Home»Aktuelno»Ljudi više veruju medijima koji štite njihove lične podatke

Ljudi više veruju medijima koji štite njihove lične podatke

Milica BrankovićBy Milica Branković09/04/2019No Comments
Bojan Perkov, SHARE fondacija, foto: MRCN

Građani bi trebalo da se informišu o tome ko sve i zašto prikuplja njihove lične podatke i kako ih dalje koristi, smatra Stefan Marković, novinar portala Južne vesti. Ovo bi trebalo da reguliše novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji stupa na snagu 21. avgusta ove godine.

Stefan Marković, novinar Južnih vesti, screenshot MRCN

„Vrlo je važno zakonski regulisati šta bi smelo da se radi sa ličnim podacima, a šta ne, ali i mediji moraju da se edukuju kako bi implementirali GDPR, odnosno da budu obazrivi pri ‘baratanju’ podacima o ličnosti”, kaže Marković.

GDPR (General Data Protection Regulation) je opšta uredba Evropske unije o zaštiti podataka o ličnosti, odnosno novi pravni okvir koji uređuje pitanja obrade ovih podataka. Specifičnost Zakona o zaštiti podataka o ličnosti predstavlja novinarski izuzetak, koji podrazumeva da novinar u obavljanju svog posla može da prikuplja lične podatke, ali samo u svrhu informisanja javnosti o temama koje su od javnog interesa.

„Mediji će smeti da prikupljaju podatke koji su im potrebni za određene svrhe, ako kontaktiraju ljude povodom svojih usluga, ali neće smeti da im traže matični broj ili nešto slično, što apsolutno ne odgovara svrsi za koju se ti podaci koriste“, kaže Bojan Perkov iz SHARE fondacije.

On dodaje da će primena GDPR-a biti od velike koristi za građane, jer će dobiti povišene standarde zaštite podataka o ličnosti, samim tim njihovog prava na privatnost.

„Građani će moći detaljnije i bolje da se informišu o tome ko prikuplja njihove podatke i zbog čega, šta radi sa tim podacima, a ukoliko žele, mogu da traže obustavu obrade ili brisanje tih podataka“, navodi Perkov.

Mediji koji su i do sada svoj posao radili savesno nemaju potrebu da se plaše primene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

„On im mogućava da na bolji način mapiraju i vide šta tačno prikupljaju od podataka, za šta im trebaju i da li im uopšte trebaju. Tako mogu da se oslobode nepotrebnih podataka i sebe rasterete razmišljanja da li će ih neko kazniti, da li će biti odgovorni na neki drugi način, ili pak pretrpeti reputacionu štetu na tržištu, jer im građani neće verovati“, savetuje Perkov i dodaje da će se građani svakako više uzdati u medije koji poštuju prava građana i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Pored mapiranja podataka koje mediji sakupljaju, vrlo je bitno osmisliti način na koji će štititi te podatke.

U primeni zakona i rešavanju problema na koje medijski radnici nailaze u prilagođavanju svog poslovanja sa GDPR-om, mediji mogu da se obrate povereniku za zaštitu podataka o ličnosti, ali i SHARE fondaciji. Ona je uradila istraživanje i objavila publikacije sa smernicama u vezi sa alatima koji im mogu pomoći u prilagođavanju novom zakonu.

Po Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, najviša novčana kazna je dva miliona dinara, ali tu su i druge mere, kao što je obustava obrade podataka koju poverenik može da izrekne.

Mediji koji su i do sada svoj posao radili savesno nemaju potrebu da se plaše primene GDPR-a, foto; MRCN

Kako što bolje zaštititi svoje lične podatke?

Po rečima Perkova, građani prilikom korišćenja mobilnih uređaja seju podatke na sve moguće strane i pitanje je ko sve može da ima pristup njima i na koji način mogu da se zloupotrebe.

„Ne treba zbog toga niko da bude tehnofob, naročito jer smo prinuđeni da u svakodnevnim poslovima koristimo tehnologiju, a to znači da se naši podaci o ličnosti prikupljaju sa svih strana. Građane bih savetovao da vode računa o tome kome ostavljaju podatke, da pitaju u koju svrhu će se koristiti i da svoja prava istaknu prema onome ko rukuje njihovim podacima o ličnosti“, savetuje Perkov i kao primer navodi kupovinu preko interneta, gde ostavljamo lične podatke. U tim slučajevima treba se ograničiti samo na one koji su prodavcu potrebni, poput imena i prezimena i adrese za isporuku poručene robe. Davanje matičnog broja ili slično ne bi trebalo da bude praksa u ovakvim slučajevima.

Još neke mere opreza koje mogu pomoći građanima da sačuvaju svoje lične podatke jesu šifre na različitim nalozima na internetu koje će se sastojati od što više različitih karaktera, i u sebi neće imati podatke o korisniku ili njemu bliskim ljudima. Takođe, ne bi trebalo koristiti iste šifre na različitim nalozima.

Ukoliko neko posumnja da su njegovi podaci o ličnosti zloupotrebljeni, treba da se obrati povereniku za zaštitu informacija od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Pročitajte i:
„Publika je partner, a ne inventar koji se prodaje agencijama“

Lični podaci – nafta digitalnog doba

Medijima potrebna samoodrživost, ne preživljavanje

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Kršenje Zakona o zaštiti podataka u Srbiji “najjeftinije” Najbitniji podaci o ličnosti su oni koji najbolje prodaju proizvode Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti: Građani sigurniji i na mreži Lični podaci – nafta digitalnog doba
Milica Branković

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Privatnost na uvid: Gde sve ostavljate svoje lične podatke, a ne bi trebalo

    28/01/2023

    Unija SPRS: Potrebno veće ulaganje u obrazovanje, pregovori sa ministarstvom retki i jalovi

    26/01/2023

    NUNS pokrenuo platformu za bezbednost novinara

    25/01/2023
    Najnovije vesti

    Unija SPRS: Potrebno veće ulaganje u obrazovanje, pregovori sa ministarstvom retki i jalovi

    26/01/2023

    NUNS pokrenuo platformu za bezbednost novinara

    25/01/2023

    Međunarodni dan obrazovanja: Prema popisu iz 2011. u Srbiji 2% nepismenih

    24/01/2023

    Poverenje između pedijatra i roditelja ključni za sprečavanje epidemije malih boginja

    23/01/2023

    Koreodrama ”Refleksija” u nedelju u Narodnom pozorištu

    23/01/2023
    1 2 3 … 178 Next

    O nama

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2021. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

    Share this ArticleLike this article? Email it to a friend!

    Email sent!