Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti u Srbiji počinje da se primenjuje od 21. avgusta 2019. godine. U koraku sa Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti (General Data Protection Regulation), koja se u Evropskoj uniji primenjuje od maja 2018. godine, kod nas se ovim Zakonom reguliše zaštita ličnih podataka u onlajn prostoru.
Kako definiše GDPR u članu 4, lični podatak je svaka informacija koja se odnosi na identifikovano fizičko lice ili fizičko lice koje se može identifikovati. Dakle, kako se u vodiču SHARE fondacije koji je uradila zajedno sa USAID SMS programom navodi, ličnim podatkom može se smatrati bilo koji podatak koji otkriva ko je korisnik, od imena i prezimena, preko broja bankovnih računa, zdravstvenog kartona, opisa fizičkih ili psiholoških karakteristika, do lozinki na društvenim mrežama, istorije aktivnosti i pretrage na internetu, IP adresa i IMEI broja uređaja sa kojih se pristupa mreži.
Od dana primene novog Zakona, za obradu ličnih podataka neophodan je pravni osnov, a on proizilazi iz pristanka korisnika na obradu njegovih podataka, potpisanog ugovora, zakonske obaveze, ili je razlog za to vitalni interes osobe ili javnosti.
Građani imaju prava da budu informisani o tome kako će se podaci uzimati, obrađivati i koristiti na sajtovima koje posećuju. Osim toga, imaće pravo na uvid u sve prikupljene podatke, na njihovu izmenu ili zaborav, odnosno brisanje.
Novi Zakon – građani i mediji
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti određuje i prava korisnika onlajn medija i sajtova „tradicionalnih“ medija. Potpredsednica Asocijacije onlajn medija Tanja Maksić navodi da je novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti korak napred:
„Ovo je način da se oseti da onlajn sfera nije totalno neomeđen prostor, da se mora voditi računa o pravima građana. Pravo o zaštiti podataka je, svakako, pri vrhu svega toga. Mediji će morati transparentnije da prikažu politike privatnosti i načine na koje koriste podatke korisnika, jer je to jedna vrsta obaveze.”
U GDPR-u postoji novinarski izutetak, koji se koristi u svrhu novinarskog istraživanja i objavljivanja informacija u medijima koji su od javnog značaja. Pravnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije Marija Vukasović navodi da se u tom slučaju ne primenjuju odredbe iz ovog Zakona.
„Načelno se štiti sloboda izražavanja i informisanja, ali u zakonu nije bliže uređena ova oblast. Tek u praksi videćemo kako će se sprovoditi i tumačiti“, pojašnjava.
Ipak, ona podseća da je poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti tražio odlaganje primene ovog Zakona ističući da ga treba učiniti transparentnijim i jasnijim, ali i kako bi se mnogi subjekti na valjan način pripremili za početak primene. Maja Vukasović se pozvala i na izjavu bivšeg poverenika Rodoljuba Šabića, koji je istakao da je Zakon vrlo konfuzan i nije jasan i razumljiv u onoj meri u kojoj bi trebalo da bude s obzirom na njegov značaj.
Da li su mediji spremni za novi Zakon?
Prema statističkim podacima dobijenim nakon analize 70 onlajn medija u Srbiji, 60% medija nema nikakvu politiku privatnosti na svom sajtu, a 40% njih ima politiku koja nije u skladu sa GDPR-om. Novim zakonom regulisana je i upotreba kolačića i trekera koji se koriste za targetirani marketing.
Tanja Maksić navodi da će mediji morati da primenjuju ovu regulativu.
„Novina je, pa ćemo morati svi da se uhodamo. Prva stvar koju mediji moraju da urade jeste da vide koje vrste podataka o korisnicima skupljaju, kako ih čuvaju, obrađuju i koriste, i da to istaknu na svojim sajtovima u skladu sa novim politikama korišćenja tih podataka“, kaže Maksić.
NUNS je udruženje koje od svojih članova prikuplja podatke o ličnosti, za šta su njegovi zaposleni prošli odgovarajuću obuku, navodi Marija Vukasović.
„NUNS je svestan potrebe upoznavanja novinarske zajednice sa ovim Zakonom, te će u narednom periodu organizovati još obuka za novinare iz ove oblasti. U junu ove godine organizovana je prva radionica o digitalnoj bezbednosti za novinare/ke, a u septembru i u novembru će biti organizovane još dve radionice na istu temu. Ova obuka između ostalog obrađuje i temu zaštite podataka o ličnosti”, zaključuje Vukasović.