Iako će veštačka inteligencija podstaći produktivnost, globalni rast i povećati prihode širom sveta, u isto vreme mogla bi da zameni brojna radna mesta, pokazalo je istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U razvijenim ekonomijama, taj procenat će biti i veći. Takođe, MMF ističe i da će AI produbiti nejednakost među zemljama, pa i unutar samih zemalja. Posledice AI najviše bi mogle da osete oni sa višim formalnim obrazovanjem.
Neke poslove će veštačka inteligencija zameniti, a neke dopuniti, navodi se u tekstu na sajtu MMF-a. Predviđanja su da će na skoro 40 odsto poslova u svetu imati uticaj. U zemljama koje imaju razvijeniju ekonomiju AI će uticati na oko 60 odsto radnih mesta. Kako navode, polovina poslova bi mogla da ima koristi od veštačke inteligencije, jer bi se povećala produktivnost. Međutim, kako AI aplikacije mogu da izvršavaju ključne zadatke koje sada obavljaju ljudi, potražnja za radnom snagom mogla bi da se smanji. Tobi za posledice imalo manje plate i manje zapošljavanje. U najekstremnijim slučajevima, kako kažu, neki od poslova mogli bi da nestanu.
Istorijski gledano, automatizacija i informaciona tehnologija su imale tendenciju da utiču na rutinske zadatke, ali jedna od stvari koja izdvaja AI je njena sposobnost da utiče na visokokvalifikovane poslove. Kao rezultat toga, napredne ekonomije suočavaju se sa većim rizicima od veštačke inteligencije – ali i sa većim mogućnostima da iskoriste njene prednosti – u poređenju sa tržištima u nastajanju i ekonomijama u razvoju, kaže Kristalina Georgijeva, direktorka MMF-a.
Kada je reč o tržištima u razvoju i zemljama sa niskim prihodima očekuje se da će izloženost AI biti 40 procenata, odnosno 26 procenata. Mnoge od tih zemalja nemaju infrastrukturu ili kvalifikovanu radnu snagu da iskoriste prednosti AI. Ovo povećava rizik da bi tehnologija vremenom mogla da pogorša nejednakost među zemljama.
Nejednakost bi mogla da bude osetna i unutar samih zemalja. Istraživanja pokazuju i da AI može da bude od koristi manje iskusnim radnicima da brže povećaju svoju produktivnost. Mlađim radnicima će možda biti lakše da iskoriste prilike. Stariji zaposleni bi mogli da imaju probleme da se prilagode.
Brzi napredak veštačke inteligencije zaokupio je svet, izazivajući i uzbuđenje i uzbunu, i postavljajući važna pitanja o njenom potencijalnom uticaju na globalnu ekonomiju. Neto efekat je teško predvideti, jer će AI proći kroz ekonomije na složene načine. Ono što možemo sa izvesnim poverenjem da kažemo jeste da ćemo morati da smislimo set politika kako bismo bezbedno iskoristili ogroman potencijal veštačke inteligencije za dobrobit čovečanstva, ističe Georgijeva.
Da bi pomogao zemljama da osmisle prave politike, MMF je razvio Indeks spremnosti za veštačku inteligenciju koji meri spremnost u oblastima kao što su digitalna infrastruktura, politike ljudskog kapitala i tržišta rada, inovacije i ekonomska integracija, kao i regulativa i etika. Koristeći ovaj indeks, osoblje MMF-a je procenilo spremnost 125 zemalja. Bogatije ekonomije, uključujući napredne i neke tržišne ekonomije u nastajanju, bolje su opremljene za usvajanje AI od zemalja sa niskim prihodima. Najviše rezultate imaju Singapur, Sjedinjene Američke Države i Danska, na osnovu svojih dobrih rezultata u sve četiri praćene kategorije.
Konsultanti, računovođe i psiholozi najugroženiji
Predviđanja su da će roboti preuzeti neke poslove, a nova studija sugeriše da bi to uskoro mogla da postane stvarnost za mnoge Britance, piše Dejli mejl. Istraživanja su pokazala da je veća verovatnoća da će poslovi koji zahtevaju viši nivo formalnog obrazovanja u budućnosti biti zamenjeni veštačkom inteligencijom.
Najugroženiji su konsultanti za menadžment i poslovni analitičari, zatim finansijski menadžri i direktori, računovođe i psiholozi. Sa druge strane, najmanje razloga za zabrinutost imaju sportisti, kao i radnici koji rade tehničke poslove, a pre svega građevinske.
Ponovo se pokazalo da će psiholozi biti zamenjeni veštačkom inteligencijom u budućnosti, pri čemu će čet-botovi predstavljati još veći rizik za njihov posao nego AI uopšte, piše Dejli mejl.
Inače, u 2024. godinu svet je ušao sa prvim ikada usvojenim Zakonom o veštačkoj inteligenciji. Ipak, on će stupiti na snagu najranije do 2025. godine.