U popunjenoj sali Oficirskog doma, u „derbi“ atmosferi, tročlani sastav Zavoda za urbanizam Niša prezentovao je građanima kako bi nadvožnjak u Borskoj ulici rešio problem zatvaranja ulice, zbog izgradnje železničke obilaznice. Ipak, pitanje građana je i dalje isto – zašto je zovete obilaznicom ako je samo premeštate u drugi deo grada? Brojne zamerke prisutnih odnosile su se na to da će obilaznica biti ne samo ekološki, već i bezbednosni rizik, kao i da ne žele da u svom dvorištu slušaju vozove.
Prezentacija je otpočela izlaganjem rešenja koje su građani već mogli da vide u medijima. Nadvožnjak u obliku potkovice, ispostavilo se, nije doneo sreću čelnim ljudima Grada i samom gradonačelniku koji je ovo rešenje predstavio kao „idealno“ pre par nedelja. Novi protesti i blokade usledili su ubrzo, a građani su na današnje javno slušanje došli izuzetno spremni da „brane“ svoje naselje.
Pored meštana Panteleja, u sali Oficirskog doma bilo je i nekoliko opozicionih odbornika iz gradske i opštinskih skupština, ali i pristalica režima. Budući da je javnom slušanju prisustvovao dosta veći broj ljudi nego što ih je prethodnih dana bilo na protestima, jedan od učesnika je zamolio prisutne da se pre izlaganja predstave imenom i prezimenom, kao i iz koje ulice dolaze.

Kako su naši novinari nezvanično saznali, lokalni funkcioneri SNS poveli su i svoje „statiste“, ne bi li tako stvorili dodatnu gužvu u ionako dupke punoj sali.
Većina primedbi meštana Panteleja odnosila se na činjenicu da će železnička pruga ipak proći kroz njihovo naselje, a ne na nadvožnjak u vidu potkovice.
Kako niste razmatrali drugu alternativu da se železnica izmesti? Ovo je gusto naseljeno područje. Ljudi zidaju kuće, zgrade, šta ćemo sa tim. Evo ova gospođa treba svaki dan da sluša vozove viju viju – pitala je odbornica Sunčica Ivanović iz GO Crveni Krst.
Jedna od meštanki koja se istakla tokom prethodnih protesta u Borskoj jeste i Marija Mitrović koja navodi da čak i pri manjoj brzini dolazi do iskliznuća vozova iz šina. Poseban problem nastaje kada je reč o vozovima koji prevoze opasne materije u blizini naselja.
Jel znate koliko je naselje ispod pruge? Šta ako se neka cisterna sa fosforom, amonjakom i bilo čime izlije? Da li znate koje su to posledice? Voz koji je prevozio 20 tona amonijaka Elixir grupe iz Šapca iskliznuo je kod sela koje je posle toga moralo da bude evakuisano. Deca nisu išla u vrtić, u školu čak je i u Nišu bilo zabranjeno da se koristi pijaća voda. Proveravalo se da li voda u reci Nišavi ima opasnosti od zagađenja – navela je Marija.
Ona je i upitala kako je moguće da radovi uveliko traju, kada je prezentacija tek danas održana.
Zašto se uveliko radi gore? Zašto su table na kineskom jeziku? Ovo je još uvek država Srbija. Ko su oni da nama mašu i ulaze u dvorišta i kažu komšiji platićemo ti da ti iskopamo jamu? Kakvo je to ponašanje u našoj zemlji na našem dvorištu? Kakvo je to kopanje jama u kojima su sipali tečnost koja je štetna po okolinu i ostavlja posledice po životnu sredinu i to tik iza kuće gde ljudi žive? Koje je to ponašanje? O kakvoj zaštiti životne sredine govorimo, bezbednosti dece i ljudi? Jel treba da čekamo da se podavimo, pogušimo, zapalimo? Ne treba da radite u korist interesa države, već građana. Država nije vlast, nego građani – zaključila je meštanka.
Troje članova Zavoda za urbanizam na čelu sa njegovim v.d. direktorom Milanom Milojevićem ponavljalo je prisutnima da oni nisu adresa za žalbe za pomenuti problem, već država, kao i Infrastruktrura železnica Srbije.

Urbanistkinja Marija Marković, koja je i predstavljena na početku kao odgovorno lice zaduženo za ovo saobraćajno rešenje, istakla je u par navrata da se grad već godinama bori sa železnicom koja predstavlja „izuzetno krut sistem“.
Grad Niš, zadnjih 20 godina koliko ja radim u Zavodu za urbanizam na mestu višeg samostalnog planera, se bori sa državom i sa železnicom koja je jako krut sistem što se tiče kretanja vozova (…) Nikada nismo dobili saglasnost niti mišljenje pozitivno da će to nekada da se uradi. Kad god smo pokušavali i razgovarali sa Infrastrukturom [železnice Srbije] i pričali, njima su Niš i železnički čvor (…) ceo sistem funkcionisanja im je jako bitan. To je ograničavajući faktor za nas – rekla je Marković.
Deo prisutnih građana negodovao je i zašto predstavnici ministarstava nisu danas ovde, kao i stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine i zdravstva, budući da im je novo rešenje za prugu prezentovano kao potpuno bezbedno, u šta oni sumnjaju.

I predsednik opštine Pantelej Dragan Pavlović obratio se građanima, koji su na njegovo izlaganje imali žustre reakcije. On je temu pokušao da vrati u prošlost, te pitao meštane zašto se nisu ranije bunili.
Bili ste na javnoj prezentaciji koja je bila transparentna, svi ste bili obavešteni o tome. Recite mi da li ste obaveštavani od 2000. do 2016. godine. Tada se odlučivalo o trasi pruge. Na osnovu trase pruge koja je određena tada, za koju je dobijena građevinska dozvola – rekao je Pavlović.
Poteglo se i pitanje eksproprijacije, kada je reč o objektima koji treba da se nađu u blizini pruge. Predsednik opštine je tada građanima prebacio da se „nisu bunili kada su uzimali pare“, što je dovelo do burnih reakcija okupljenih.
Do 5. avgusta građani će imati pravo na javni uvid u Nacrt novog plana. On je dostupan na sajtu Zavoda za urbanizam, a uživo se može pogledati u prostorijama Gradske uprave za planiranje i izgradnju.
Tokom trajanja javnog uvida mogu da se podnose i primedbe pomenutoj Upravi.
Svako ko bude podneo primedbu imaće pravo da je obrazloži 11. avgusta od 15:30 u Oficirskom domu, kada će javno zasedati Komisija za planove Grada Niša.
Inače, kada je prvi put došlo do nezadovoljstva građana zbog prvobitnog rešenja, podneto je oko 1.000 primedbi. Na osnovu njih, kako su naveli predstavnici vlasti, izrađeno je novo rešenje. Međutim, ni ono nije ispunilo očekivanja građana, a nakon završetka javnog uvida biće poznat broj podnetih primedbi, kao i naredni koraci.




