Stand-up komedija je vrsta humora u kojoj komičar uživo nastupa na sceni pred publikom pričajući šale, viceve, dosetke ili duhovite priče o svetu koji ga okružuje – od svakodnenih događaja do globalnih fenomena. Iako spada u žanr popularne komedije, stand-up je uvek imao oblike društvene satire. Danas, kada su internet i posebno televizija preplavljeni raznim vidovima komedije, stand-up je neka vrsta povratka govorništvu i jednostavnoj formi društvene kritike. Kroz zabavnu, naizgled bezopasnu priču mogu se vrlo oštro i suptilnim sredstvima kritikovati trenutni problemi, kako u lokalnom, tako i u širem, globalnom kontekstu.
Stand-up komičar Ivan Drajzl govori o ovoj vrsti komedije, o pripremanju nastupa, a otkriva i čemu se Srbija najviše smeje.
Zašto i kako ste počeli da se bavite stand-up komedijom? Ko je Ivan Drajzl?
Kad sam prvi put gledao stand-up nastup, shvatio sam da se time bavim celog života, a da toga nisam bio svestan. Šalu na stranu, prvi nastup imao sam pre nešto više od dve godine i u međuvremenu sam nastupao u Nišu i Beogradu. Mimo stand-up komedije, Ivan Drajzl je profesor na akademiji koja proizvodi vaspitačice, pisac i suosnivač izdavačke kuće Urban Guerrilla.
Humor kao kritika društva – koliko stand-up može uticati na svest ljudi?
Kao i svaka vrsta umetnosti ili javnog nastupanja, i komedija može biti usmerena na menjanje svesti ljudi, ili može biti okrenuta sebi i nezainteresovana za društvene događaje. I ova druga vrsta pronalazi publiku, jer ljudi se više prepoznaju u svakodnevnim situacijama koje su i sami prošli, nego u opštim događajima koje prate u medijima, ali su najčešće pasivni posmatrači.
Kako znate šta će publici biti smešno?
To je najteže pitanje za svakog komičara i na njega se ne može odgovoriti. Zato svaki komičar svoj materijal piše da njemu samom bude zanimljiv. Ponekad se iznenadimo kada publika urnebesno odreaguje na nešto što smo jedva ostavili u programu. Naravno, reakcije publike su nam vrlo važne za prilagođavanje kasnijih nastupa.
Šta je ono čemu se Srbija najviše smeje?
Srbi, kao i svi drugi uostalom, najviše se smeju sebi samima. Ali komičar mora da pridobije publiku tako što će se najpre našaliti na svoj račun, a tek onda može da oplete po publici. Nema garancije da će to izazvati pozitivnu reakciju, doduše, ali oni koji uvek pokušavaju da se dodvore publici ne mogu očekivati visoke domete.
Kako dolazite do ideja?
Ideje se stalno javljaju i postoji gomila papira i fajlova na računaru u kojima su zapisane kratke ideje i svakodnevne opservacije. Mnogi imaju ideje – pravi posao je kako ih pretočiti u upotrebljiv materijal. U proseku, jedan sat nastupa priprema se i do godinu dana, pa i duže.
Tradicija stand-up komedije prilično je duga. Može se reći da je ova vrsta komedije u Americi i Velikoj Britaniji, gde se u 18. veku prvi put i pojavljuje, postala svojevrsna industrija. „Stand-up dostiže svoje najviše domete u razvijenim zemljama Zapada. To znači da je svako društvo pogodno za komediju, samo je potrebno edukovati publiku da bi postojala svest o postojanju takve vrste sadržaja“, objašnjava Drajzl. U Srbiji je stand-up komedija bila prisutna kroz filmove, knjige i televizijske programe, a tek je pre nekoliko godina ovaj vid komedije postao popularan u svom izvornom obliku.
Svoje umeće stand-up komičara Ivan Drajzl pokazaće u Nišu u četvrtak, 11. avgusta, od 21 sat u pivnici Labeerint.
Autorke: Anđela Stojanović, Marta Savić