U Nišu, kao i širom Srbije, Romi i Romkinje se suočavaju sa mnogim izazovima u potrazi za poslom, pokazuju iskustva prikupljena od relevantnih udruženja. Iako su brojni napori učinjeni da se unapredi njihova zapošljivost, mnogi i dalje imaju poteškoće u pronalaženju posla, a najčešći problemi su obrazovanje, rad u sivoj zoni, ali i predrasude.
Iako mnoge relevantne državne institucije nemaju statistiku o nezaposlenosti Roma, oni su jedna od najugroženijih grupa na tržištu rada. To pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje koja jedina ima tu evidenciju na osnovu broja onih koji su se u prijavi izjasnili kao Romi.
Tako je u 2020. na Birou rada bilo oko 28.000 Roma, od kojih je 50% žena, dok je 2.000, kako su rekli u YUROM centru, registrovano u Nišu.
Sličan broj je zabeležila i Fondacija za obrazovanje Roma u svojoj analizi iz 2022. godine kada je na Birou evidentirala 27.484 onih koji su se izjasnili kao Romi, od koji je bilo oko 14.000 žena.
Analiza Fondacije pokazuje i da je najveći procenat onih koji traže posao sa najnižim stepenom obrazovanja.
Kada je u pitanju obrazovna struktura, najveći deo prijavljenih Roma (87%) pripada grupi nekvalifikovanih radnika, 6,3% ima trogodišnje i 4,1% četvorogodišnje obrazovanje, dok mnogo manji broj Roma i Romkinja ima više i visoko obrazovanje (0,89%) – piše u ovoj analizi.
Mnogi od njih posao traže u rasponu od tri meseca do tri godine, ali ima onih koji na zaposlenje čekaju već 5 i 10 godina.
Iako je u proteklim godinama postignut određeni napredak, socio-ekonomski položaj Roma prema mišljenju Osmana Balića, direktora YUROM centra iz Niša, i dalje je veoma nepovoljan.
Visoko učešće lica bez kvalifikacija i niskokvalifikovanih je glavno obeležje ove grupe. Ovo direktno utiče na njihove šanse za zapošljavanje, posebno u formalnom sektoru – kaže Balić.
Rad u sivoj zoni – sistem van sistema
Pasivizacija i generacijska zavisnost od davanja iz sistema socijalne zaštite, u kombinaciji sa radom u sivoj ekonomiji, zaključuju u YUROM centru, umanjuju motivisanost Roma i Romkinja za aktivno uključivanje na tržište rada.
Najveći izazov u zapošljavanju Roma je njihovo učešće sa 71% u nedeklarisanom radu, za razliku od ostalih gde je ovaj procenat 17%.
Najčešće su uključeni u poslove sakupljanja i upravljanja otpadom, bave se sezonskim radovima u poljoprivredi i građevinarstvu, trgovinom na otvorenim pijacama ili ulicama. Rade kao muzičari ili na održavanju stambenih prostora (posebno karakteristično za žene).
Sakupljači sekundarnih sirovina su posebna priča. Trenutno radimo za UNDP, na pronalaženju načina-rešenja za formalizaciju rada sakupljača koji su u sivoj zoni rada a rade najkorisniji posao na planeti! Ima ih oko 10.000 profesionalnih sakupljača u Srbiji koji svakog dana (pa i danas na 40 stepeni) otgrnu od zagađenja planete 2.500 tona/dnevno reciklabilnog otpada. Pritom čuvajući zemlju i štedeći energiju. Naravno, po nanižoj ceni, bez ikakve brige i stimulacije države i uz stigmatizaciju celog ovog našeg bolesnog društva i države – kaže Balić.
Diskriminacija kao veliki problem
Diskriminacija takođe igra veliku ulogu u otežavanju zapošljavanja Roma.
Prema istraživanju Poverenika za ravnopravnost, 34% Roma smatra da ih poslodavci ne zapošljavaju isključivo zbog njihove nacionalne pripadnosti – ističe Balić.
Ovaj problem je posebno izražen kod Romkinja, koje su dvostruko diskriminisane – kao žene i kao pripadnice romske zajednice, zaključuje Alma Kajtazi iz Udruženja „Romani Asvin“.
Romi često nailaze na nejednak tretman u procesu zapošljavanja. Romkinje su posebno ugrožene zbog dvostruke diskriminacije. Stereotipi i predrasude su duboko ukorenjeni, ali obrazovanje je ključ za njihovo smanjenje – kaže Kajtazi.
Danas je sve više visoko obrazovanih Roma i Romkinja, kažu u Udruženju „Romani Asvin“, što doprinosi jačanju integriteta zajednice. Predlažu uvođenje afirmativnih mera za zapošljavanje Roma u javnom sektoru kao jedan od načina za poboljšanje situacije.
Važno je da se Romima pruže jednake šanse, posebno u zapošljavanju u javnim institucijama – kaže Kajtazi.
YUROM centar i druge organizacije civilnog društva ulažu napore da poboljšaju zapošljavanje Roma, ali Balić ističe da je važan sistemski pristup.
Kroz razne programe i projekte radimo na formalizaciji rada sakupljača sekundarnih sirovina, pružanju podrške za samozapošljavanje i obrazovne inicijative – zaključuje Balić.
Zapošljavanje Roma ostaje veliki izazov koji zahteva koordinirane napore lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva i samih poslodavaca. Iako su postignuti određeni pomaci, slažu se naši sagovornici, potrebno je nastaviti rad na smanjenju diskriminacije, povećanju obrazovnih mogućnosti i promovisanju održivih rešenja za zapošljavanje ove ranjive grupe.