Teško nalaženje odgovarajućeg posla i nepoznavanje radnih prava najčešći su razlozi zbog kojih mladi u Srbiji pristaju da rade na crno. Prema prošlogodišnjem istraživanju Fondacije Centar za demokratiju, 25% mladih od 16 do 30 godina pre prijavljivanja u Nacionalnu službu za zapošljavanje radilo je bez ikakvog ugovora.
Nišlijka koja je od 27. do 29. godine radila na crno kaže da joj je tada to bila jedina mogućnost za prihodovanje.
„Nakon dve godine rada na crno bila sam prijavljena, i to samo zbog inspekcije koja je dolazila, ali nisam primala platu za koju sam bila prijavljena, čak ni približno. Na ugovoru je pisao iznos od 25.000 dinara, a ja sam primala najpre 15.000, a posle toga 18.000 dinara. Kada sam pokrenula priču o tome da treba da mi se poveća plata ili ću da odem, poslodavac ni na trenutak nije pomislio da mi je poveća. Tako sam i rešila da odem“, priča ova devojka i dodaje da je platu primala u dnevnicama, pa nigde nije bilo dokaza koliko zapravo mesečno zarađuje.
„Mnogo je sličnih primera u mom okruženju. Imam drugaricu koja je isto prvo radila neprijavljena, kasnije su je prijavili, ali je od plate, koju je primala preko računa, vraćala deo gazdi“.
Slična je situacija i u Gornjem Milanovcu, gde se dosta mladih zapošljava odmah nakon srednje škole, jer je privreda i industrija u ovom kraju dosta razvijena, a fakulteta i visokih škola nema. U tim godinama tek se susreću sa radnim pravima, pa ih ne poznaju dovoljno, zato su neretko izloženi različitim zloupotrebama, naročito od poslodavaca.

„Mladi često ne znaju šta mogu da urade ako im se dogodi nešto na poslu, ili ako ih neko zaposli na crno. Ja sam nekoliko meseci radio na crno, bio mi je obećan ugovor koji nisam dobio. Kasnije sam dobio ugovor, ali nije bio na moje ime, nije imao moj matični broj, niti bilo šta drugo. Poslodavac je insistirao da to potpišem, jer je verovatno trebalo da pokrije sebe nekako. Na kraju sam ipak bio prijavljen, ali na minimalac, a dobijao sam još nešto u koverti. Radio sam i po dve spojene smene – treću, pa prvu. Da sam tad znao nešto više o radnim pravima, mogao sam da ga prijavim inspekciji, tužim ga, ili da na bilo koji način zaštitim sebe“, priča Mateja Vujović iz Gornjeg Milanovca.
Kako pokazuju podaci istraživanja Fondacije Centra za demokratiju, koje je rađeno na uzorku od 799 ljudi (399 zaposlenih i 400 nezaposlenih) od 16 do 30 godina, većina mladih (57%) angažovana je u nekom od prekarnih oblika zaposlenosti: na određeno (36%), na privremenim i povremenim poslovima (8%) ili radi na crno (11%).
„Iako 89 posto zaposlenih radi u formalnom sektoru, pravo na sindikalno organizovanje ne ostvaruje 60% ispitanika, 50,4% nema plaćen prekovremeni rad, 42,6% nema plaćen topli obrok, a naknadu troškova prevoza ne dobija 39% ispitanika. Svaki peti zaposleni ne ostvaruje prava iz socijalnog osiguranja, a svakom četvrtom je uskraćeno pravo na plaćeno bolovanje ili plaćen godišnji odmor“, navodi istraživač Fondacije Centra za demokratiju Sarita Bradaš.

Udruženje „Mladi takovskog kraja“ pokušava da približi mladima u Gornjem Milanovcu njihova radna prava i položaj u društvu. To čine kroz obuke i prezentacije na kojima prikazuju šta ugovor o radu mora sadržati, kako se obračunava plata, šta je siva ekonomija i slično.
„Koliko su mladi neupućeni u svoja radna prava pokazuje to što je jedini sindikat za koji znaju Beogradski sindikat. Zato se mi trudimo da na ove načine mladi saznaju šta ih očekuje u tom svetu kad završe škole, počnu da rade i osnivaju porodice“, objašnjava Stefan Radojičić iz ovog udruženja.
Pored prezentacija u školama, oni organizuju i fokus grupe za mlade koji su već u radnom odnosu ili traže posao.
„Planiramo da saznamo koliko oni uopšte poznaju svoja prava i šta ih najviše muči. Na osnovu toga ćemo uraditi brošuru, odnosno priručnik za zaposlene pomoću kog će znati kome da se obrate i šta treba da urade ukoliko dođe do povrede radnih prava“, kaže Radojičić i dodaje da mladi uvek mogu da im se jave ako se suoče sa nekim oblikom povrede radnih prava, a oni će ih potom uputiti na osobu ili instituciju koja im može pomoći.
Osim Mladih takovskog kraja, u Srbiji postoji i portal radnik.rs, koji se bavi problemima zapošljenih svih generacija.