Istražna polja u blizini vodoizvorišta Studena i Kopajske reke izbrisana su iz nacrta Prostornog plana Niša, nakon višesatne rasprave građana i predstavnika vlasti. Pritisak javnosti i njihove zvanične primedbe naterale su Komisiju za planove da prihvati sve koje se odnose na ova područja. Aktivisti i opozicija ocenili su to kao veliku pobedu građana i dokaz da zajednički pritisak može da donese rezultate. Ipak, to ne znači da je borba za nišku vodu u Studeni gotova, jer kako pojašnjavaju naši sagovornici – eventualno usvajanje Prostornog plana Srbije moglo bi ponovo da otvori vrata rudarenjima.
Da je moguće rudarenje u blizini vodoizvorišta u Studeni javnost je prvi put saznala pre godinu dana, kada je privatna kompanija imala probna bušenja, a reportažu o ovoj borbi za nišku vodu možete pogledati na našem kanalu.
Godinu dana kasnije ponovo je bilo bure u javnosti , a građani, niška opozicija i aktivisti danima su pozivali na pisanje primedbi na nacrt Prostornog plana, koji je upravo i predviđao bušenja u blizini izvora vode, za koju kažu da je druga po kvalitetu u Evropi.
Iako je u javnosti bilo informacija da je predato i više od 7.000 primedbi, zvaničan broj, kako su saopštili nadležni, je daleko manji – na javnoj raspravi razmatrano je 1.998 primedbi, gotovo 6 sati.
Da je pritisak urodio plodom pokazuje odluka Komsiije za planove, koja je usvojila primedbe građana o Studeni, koje su bile skoro identične.

Među onima koji su i tog dana bili na raspravi, ali je i pre nje aktivno učestvovao u borbi za očuvanje vodoizvorišta, bio je Vladimir Đorđević iz susedne Jelašnice.
Već prilikom čitanja prve primedbe Komisija je jasno rekla da se svaka primedba vezana za Studenu i Kopajsku reku prihvata i da se te teritorije brišu iz Prostornog plana grada Niša. I to ne samo za bakar i zlato, već za bilo kakva istraživanja – kaže Đorđević.

Na raspravi je, kaže, bilo između 100 i 200 ljudi, identičnog stava, koji su glasno rekli predstavnicima vlasti – „ne“ rudarenju i „ne“ ugrožavanju vodoizvorišta.
Odluku da kopanja neće biti potvrdio je i gradski većnik Ivan Grmuša.
Važno je da se kaže da na prostoru u zonama sanitarne zaštite svih izvorišta na teritroiji Grada neće biti nikakvog kopanja i neće dolaziti do nikakvih istražnih radnji na tim mestima. To je već sada definisano nacrtom Plana, na 128. strani imate pravila koja moraju da se poštuju u zonama sanitarne zaštite – naveo je Grmuša.
Borba za vodu ipak nije gotova
Ipak, aktivista Đorđević upozorava da je tokom rasprave otvorio važno pravno pitanje odnosa lokalnih i republičkih prostornih planova, koji u ovom slučaju mogu biti problem.
Zakon o planiranju i još jedan zakon striktno definišu da Prostorni planovi nižeg hijerarhijskog ranga, to su planovi gradova i planovi autonomnih pokrajina, moraju biti u skladu sa višim hijerarhijskim, višim prostornim planovima, a to je Prostorni plan Republike Srbije – kaže Đorđević.

Pojašnjava da Srbija za sada nema Prostorni plan koji je zvanično donet, već samo nacrt u kome se takođe nalaze istražna polja.
Ukoliko bude donet Prostorni plan Republike Srbije, koji predviđa te dve teritorije za istraživanja ili eksploataciju, automatski će po sili zakona Prostorni plan grada Niša morati da vrati te dve teritorije, to jest oblasti za istraživanja – zaključuje.
Odgovor koji je dobio od Komisije je da su ovo hipoteze, ali ističe da veruju da će nadležni u Beogradu uvideti odluku Nišlija i ispoštovati je.
Opozicija ovo vidi kao pobedu, ali su u pripravnosti
Predstavnici niške opozicije, koji su većinski takođe prisustvovali javnoj raspravi, ovu odluku Komisije za planove ocenjuju kao veliku pobedu Nišlija.
Narodni poslanik iz NPS Đorđe Stanković je istakao da je odluka doneta zahvaljujući sjajnom pritisku.
Studena je sačuvana. Ovo je pobeda svih građana! Ujedinjeni možemo sve – rekao je Stanković.
Pokret “Kreni-promeni” je takođe poručio da je ovom odlukom izvojevana pobeda, sačuvana voda i sama priroda.
Međutim, narodna poslanica Jelena Milošević ističe da vlast pokušava da umanji značaj donete odluke, tvrdeći da su istražna polja “izmišljena“, iako su bila ucrtana u zvaničnim dokumentima.

Zato je i pozvala gradonačelnika Niša na televizijski duel sa pitanjem kako su polja “izbrisana” iz plana, ukoliko, kako tvrdi vlast, nikada nisu ni postojala.
Dosta je više lažnih optužbi vađenja i kontrolisanja štete na tuđ račun. Ne sme s ministarstvom, pa se obračunava s nama, kao da smo mi izdali dozvolu za istražne radnje i ucrtali istražna polja u zonama sanitarne zaštite vodoizvorišta – kaže ona.
Oštre kritike stigle su i od odbornika Dragana Milića, koji smatra da vlast nije odustala od ideje rudarenja, već da će pokušati da sporni projekti budu “progurani na mala vrata”.
Pre svega kaže da to može biti kroz planove za izgradnju mini-hidroelektrana na teritoriji Gradske opštine Crveni Krst. Ocenio je da se takvi projekti često donose u interesu investitora, bez uvažavanja interesa lokalne zajednice i zaštite prirodnih resursa.
Neće moći. Niš i Nišlije se pitaju, a ne bahata politička elita sa Dedinja i njihovi vazali u Nišu – istakao je Milić.
Iz koalicije “Niš, moj grad” poručuju da je vlast bila primorana da usvoji primedbe građana jer, kako navode, nacrt Prostornog plana nije prošao zakonsku proceduru i bio je krojen po meri vladajuće stranke.
Primorali smo vlast da usvoji ključne primedbe u vezi izmene Prostornog plana Grada Niša. Ovo je još jedan primer kako se građani, kada su dobro organizovani, mogu suprotstaviti vlastima i njihovim neodgovornim odlukama – poručuju.
Odbornica Tamara Milenković Kerković poručuje da borbi nije kraj i da je samo jedna bitka dobijena. Kaže da se čeka zvaničan odgovor Komisije za planove, a zatim i usvajanje Prostornog plana na Skupštini, kao i davanje saglasnosti republičke Komisije za planove.
vaki od ovih narednih proceduralnih koraka mora da se prati. Nišlije ne smeju da spuštaju tenzije dok ne budemo sigurni da istražnih polja i minihidroelektrana neće biti – poručuje.
Poziva Nišlije da pomognu i manjim opštinama, Beloj Palanci, Gadžinom Hanu i Svrljigu, na čijim su prostorima takođe predviđena istražna rudnička polja.




