Arheo-etno park Ravna važan je deo Zavičajnog muzeja u Knjaževcu. Direktno je vezan za obližnje arheološko nalazište Timakum Minus, najstarije vojno utvrđenje u dolini Timoka. Prostor je počeo da živi upravo zahvaljujući sistematskim arheološkim istraživanjima samog lokaliteta Timakum Minus, priča Milena Milošević Micić, direktorka ovog muzeja.
Ovaj arheo-etno park nastao je na mestu gde su ranije postojali samo seosko dvorište i stara, napuštena škola, koja je najpre služila za smeštaj arheoloških ekipa, kao i za smeštaj i obradu materijala koji je stizao sa nalazišta Timakum Minus. Upravo je ovo inspirisalo osoblje muzeja da ožive prostor.
„Ovde želimo da predstavimo Timakum Minus, istorijski period Rimskog carstva, Gornju meziju, odnosno provinciju kojoj smo pripadali. Sa druge strane, želimo da predstavimo bogato nasleđe knjaževačkog kraja, naročito ono što se odnosi na narodnu tradiciju i život ljudi sa ovih prostora, jer znamo da je Knjaževac, kao i čitava oblast, od praistorije do danas u kontinuitetu nastanjivan“, priča Milošević Micić.
Arheološki deo parka čini istraživačka stanica, laboratorija za konzervaciju, i postavka sa izuzetno značajnim nalazima sa lokaliteta Timakum Minus. Sa druge strane, tu je i lapidarijum, gde su izloženi epigrafski rimski spomenici, koji su pronađeni na samom lokalitetu. Kako ističe direktorka muzeja, ovaj prostor posetiocima priča priču o tome ko su bili rimski legionari i kako su se oni na kraju saživeli sa ovdašnjim stanovništvom.
„Etnološki deo parka predstavlja rekonstrukciju seoske zadruge, odnosno načina na koji su ljudi živeli u 19. veku u dolini Timoka. Velika i gazdinska kuća su dva dominantna objekta u ovom kompleksu, a u velikoj kući je podrum vina, koji je za nas važan zbog povezivanja našeg muzeja sa širim kontekstom kulturunog turizma. U svim objektima narodnog graditeljstva rekonstruisani su enterijeri koji su tipični za ovaj kraj. Pored arhitekture, mi predstavljamo i tradicionalan način života. Unutrašnja organizacija kuće, tipologija ognjišta, celokupno pokućstvo i predmeti su originalni, pa posetioci mogu da osete duh tog vremena“, kaže naša sagovornica.
Ona dodaje da je jedan objekat potpuno dislociran iz obližnjeg sela u ovaj kompleks i u njemu je predstavljen skromni porodični dom. Tako ljudi mogu da shvate šta je značilo biti gazda u selu, odnosno imućni domaćin, a sa druge strane da vide i kako je 90 posto stanovništva tada živelo.
Stari zanati kao čuvari kulturnog nasleđa
„Prostor je oplemenjen i predmetima za privređivanje, tu su različite sprave, poljoprivredni alati, ali i kazanica za pečenje rakije od trešnjinog drveta, jer kažu da upravo ovo drvo daje rakiji specifičan ukus. Kao doprinos obrazovnom vidu turizma imamo zanatsku radionicu, koja najviše prikazuje tradicionalno grnčarstvo“, kaže direktorka muzeja i dodaje da se na tom prostoru organizuje letnja škola konzervacije i tradicionalnih zanata. Najviše pažnje poklanja se grnčarstvu, pa imaju i ručni, nožni točak i sve alate koji su se tada koristili.
„U ovom prostoru održavamo i letnju školu, u kojoj se izučavaju i tako čuvaju domaće tekstilne radinosti, konkretno, dvopređno pletivo, koje je vrlo specifično za naš kraj, i tkanje, koje se lagano gubi. Na taj način pokušavamo da podignemo svest mladih o tome šta znači čuvati materijalno i nematerijalno nasleđe, a sa druge strane, održavamo stare zanate u životu, pravimo suvenire“.
Na ovom lokalitetu organizovan je bogat program za turiste, pa se može degustirati vino, domaći proizvodi i tradicionalno pripremljena jela. Vinski podrum povezan je prekograničnim projektom sa Bugarskom, a omogućio im je da budu jedna od tačaka na vinskoj ruti Srbije. Sa druge strane, priča o arheologiji u kombinaciji sa vinom doprinosi tome da se Timakum Minus poveže sa rimskim carskim rutama i evropskim vinskim rutama.
„Kupovina sa razlogom“
Knjaževački muzej je osmislio socijalno preduzetništvo, koje ima zadatak da revitalizuje zanate i da uključi teže zaposlive kategorije, kako žene u izvesnoj starosnoj dobi, osobe sa invaliditetom, tako i nezaposlene muškarce. Čitav program sprovode u saradnji sa Etno centrom i uz podršku Američke ambasade.
„Program obuhvata obuku, osnaživanje žena da nastave da se bave tim zanatom i da zarađuju. Sa druge strane, osmislili smo gotov proizvod, odnosno program suvenira koji nosi oznaku ’kupovina sa razlogom’. Tu kupac tačno zna ko je napravio predmet koji kupuje, kojom tehnikom, od kog materijala je napravljen i slično. Imamo naš sajt, a suveniri se mogu kupiti i u muzeju. Tu ima replika arheoloških predmeta, nakita, šalova, kapa, torbica i svega što treba da poveže savremeno doba i kulturno nasleđe ovog kraja“, objašnjava Milena Milošević Micić.
Knjaževac je važan deo političke istorije naše zemlje
Vrlo bitan deo knjaževačkog muzeja jeste kuća Ace Stanojevića. Izgrađena je pre sto godina, kulturni je spomenik, a u arhitektonskom smislu pripada tipu italijanske tirolske vile, sa drvenim tremom, koji ima elemente secesije i divan je primer građanske arhitekture tog perioda, objašnjava naša sagovornica.
„Ova kuća pripadala je ličnosti koja je veoma značajna za istoriju Knjaževca, ali i nacionalnu istoriju. Aca Stanojević jedan je od osnivača Narodne radikalne stranke, bio je kum Nikole Pašića i njegov bliski prijatelj i saradnik. U nekoliko navrata bio je poslanik, a i predsedavao je Narodnom skupštinom Srbije. Bio je član delegacije koja je pratila kralja Petra u Ženevi. Aca Stanojević je jedan od inicijatora i učesnika Timočke bune, poslednjeg seljačkog ustanka u novovekovnoj istoriji Srbije. Upamćen je kao jedan od retkih političkih ličnosti, koja je do kraja ostala verna svojim principima i idealima“, priča direktorka muzeja u Knjaževcu.
Grad je kuću Ace Stanojević na poklon dobio od njegovih naslednika, sa idejom da se pretvori u muzej. Sada predstavlja rekonstrukciju građanske kuće sa kraja 19. i početka 20. veka i ovde su u najvećoj meri predstavljeni lični predmeti Stanojevića. Akcenat je stavljen na njegovu bogatu biblioteku i političku prepisku, koja je vrlo značajna za proučavanje političke situacije iz tog perioda.
Za ovu kuću interesantno je i to da je ona u prizemlju imala prvu gradsku galeriju, odnosno prvi prostor namenjen izlaganju. Uskoro bi trebalo da bude renovirana i biće pristupačna i osobama sa invaliditetom, što je vrlo bitno za sve buduće planove u radu knjaževačkog muzeja.
Media i reform centar Niš će u narednom periodu objaviti seriju tekstova, galerija fotografija i video priloga koji se bave promocijom ustanova kulture jugoistočne Srbije i značajnog kulturnog nasleđa koje poseduju, kao i zaposlenih – pojedinaca sa istaknutim ostvarenjima u oblasti izučavanja, zaštite i prezentacije kulturnih dobara ovog dela Srbije.
Projekat „Čuvari nasleđa južne i istočne Srbije“ podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja za radio i internet u 2018. godini.