Od kraja prošle nedelje traju kontinuirani hakerski napadi na pojedine profesionalne medije u Srbiji. Na meti su ne samo nacionanlni, već i lokalni mediji. Nedeljnik “Radar”, kao i portali “Glasa Šumadije” i “Južnih vesti” bili su oflajn izvesno vreme. Iako je situacija sada stabilizovana, generalna sekretarka NUNS ističe da je ovo samo nastavak pokušaja da se profesionalni mediji ućutkaju, kao i da su oni na lokalu posebno ugroženi ovakvim napadima.
Kampanja blaćenja, etiketiranja i targetiranja profesionalnih medija i novinara od strane vlasti i njihovih “trbuhozboraca” redovna je pojava u zemlji. Pored toga što su tokom prošle godine oboreni svi rekordi kada je ugrožavanje bezbednost medijskih radnika u pitanju, pritiscima nikad kraja.
Tako su posetioci sajtova nedeljnika “Radar”, kao i lokalnih portala “Južne vesti” i “Glas Šumadije”, tokom protekle nedelje imali problem da otvore njihove web stranice. Uzrok je, ispostaviće se, snažan hakerski napad na server na kome se nalaze ova tri domena.
Direktor Južnih vesti Vitomir Ognjanović kaže da je to bio jedan od najjačih “udara” na ovaj niški regionalni portal.
Nikada do sada niismo imali takvu količinu napada na našoj infrastrukturi. Ovo je možda među najvećim napadima do sad. Juče i prekjuče je bila značajno veća eskalacija napada pa su sajtovi na tom delu infrastrukture bili nedostupni – navodi Ognjanović.
Dodaje da je situacija sada pod kontrolom, iako napadi u međuvremenu nisu prestali.
Jednostavno branimo se dok napadi traju. Ipak je ono što smo radili proteklih dana donelo neke rezultate – kaže Ognjanović.
O ozbiljnosti napada govori i urednica nedeljnika Radar Milana Pejić. Ona za Vreme navodi da iako su napadi locirani u Kini i na Sejšelima, to ne mora da znači da zaista odatle dolaze, već je moguće da je u pitanju maska. Ističe i da su ovi napadi skupi, te da je teško odbraniti se.

Generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Tamara Filipović navodi da su ovi napadi samo nastavak pokušaja da se nezavisni mediji ućutkaju.
Imali smo i botovske napade na Instagram profile, a to polje se sada širi dalje i na novinare pojedince i na medije, a sve sa ciljem da se utišaju poslednji glasovi isitine – ističe Filipović.
Krajem prošle godine mete tih botovskih napada bili su upravo nalozi onih medija koji kritički izveštavaju prema vlasti, kao i nalozi studenata u blokadi. Ovi nalozi imaju više stotina hiljada pratilaca, a putem njih se deo javnosti infomisao o događajima sa protesta i blokada.

FOTO: NUNS
Zato će upravo digitalna bezbednost medija i novinara biti jedan od fokusa u budućem radu NUNS, ističe Filipović.
Posebno je problematično na lokalnom nivou imajući u vidu koliki su kapaciteti lokalnih medija i da li oni zaista poseduju eksperte koji mogu da im pomognu da zaštite svoje portale. To je sve u cilju ućutkivanja medija i spremanja za neke izbore gde neće biti više disonantnih tonova koij su disonantni u odnosu na vlast – zaključuje Filipović.
Budući da “napadačima” gotovo nije moguće ući u trag zbog same prirode ovakvih tehnologija, kako navodi Ognjanović, jedna opcija zaštite prava jeste podnošenje tužbe protiv NN lica.
Iako nema konkretnih dokaza ko stoji iza ovoga, očita je sumnja kome smetaju profesionalni mediji u zemlji koje nije moguće kontrolisati i koji se ne uklapaju u kalup podobnih.




