• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Od Miloševića do Vučića: Kako se menjala borba protiv cenzure u Srbiji
  • Borba za život troje Nišlija – kako da postanete donor matičnih ćelija
  • Preminuo Jovica Dimitrijević, TV snimatelj iz Niša
  • Ne štedi se za režimska glasila u Nišu: Grad odabrao skuplju ponudu za prenos Skupštine i ponovo raspisao konkurs za medije
  • Ruganje bolu jedne majke: Kako granice ljudskosti blede pred interesima vlasti
  • Uprkos protivljenju akademske zajednice Vlada osnovala Fakultet “za Srbe” – niški Filozofski oštro protiv, najavljuju pravnu borbu
  • Tajna sednica Skupštine prvi put u Nišu – opozicija uglavnom zbunjena, dr Milić najavljuje prenos uživo
  • Prvi milioni iz gradske kase za “Niš TV” – “Šamar svima koji poštuju zakone”
  • Skela kao simbol apsurda, (ne)rada i (ne)brige institucija u Nišu – “najduža korupcija na očigled svih građana”
  • Festival “Slobodna zona” od 5. do 10. novembra i u Nišu
Home»Vesti»I dalje nepoznato koliko ljudi u Srbiji ima autizam, neophodan Nacionalni registar

I dalje nepoznato koliko ljudi u Srbiji ima autizam, neophodan Nacionalni registar

Tamara StankovBy Tamara Stankov02/04/2024No Comments
Nepoznat broj osoba sa autizmom u Srbiji Image by Mimzy from Pixabay
Nepoznat broj osoba sa autizmom u Srbiji - Image by Mimzy from Pixabay

Još jedan 2. april – Svetski dan podizanja svesti o autizmu, Srbija je dočekala bez Nacionalnog registra i tačnog broja onih koji autizam imaju. Takav registar bi pomogao da se razvije potrebna specifična podrška za osobe sa autizmom, smatra Zaštitnik građana Zoran Pašalić. 

Prema njegovim rečima za vidljive promene potrebni su pomaci i u normativnom sistemu.

Potrebno je da sagledamo problem u celini i obezbedimo dovoljno obučenog i stručnog kadra, da radimo na razvijanju programa rane intervencije, personalizovanim uslugama podrške u obrazovnom sistemu i drugim servisima podrške deci i odraslima sa autizmom, kako bi im se u potpunosti omogućilo uživanje građanskih prava – navodi Pašalić. 

Nužno je razumevanje problema sa kojima se svakodnevno suočavaju osobe sa autizmom i njihovo neposredno okruženje, navodi, kako bi mogli da osete da imaju podršku i šire društvene zajednice.

Autizam može da se desi svakoj porodici i za naše društvo nije novina, jer se kao složeni neurorazvojni poremećaj dijagnostikuje više od trideset godina. Međutim, svedoci smo da se i danas borimo protiv predrasuda i da solidarnosti u potrebnoj meri nema, zbog čega se osobe sa autizmom i dalje susreću sa neprihvatanjem okoline, još od najmlađeg uzrasta. Zato je veoma važno iskoristiti sve raspoložive mogućnosti i sistemski raditi na njihovoj inkluziji – ocenio je Pašalić.

Poremećaj autističnog spektra ili autoizam se odnosi se na širok spektar stanja. Karakterišu ih poremećaji u komunikaciji, socijalnim veštinama,  ponavljanjima u ponašanju, promenama u govoru i neverbalnoj komunikaciji.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, otprilike 1 u 100 dece ima autizam. Karakteristike se mogu otkriti u ranom detinjstvu, ali se često dijagnostikuje tek mnogo kasnije. Sposobnosti i potrebe autističnih osoba variraju i mogu se vremenom razvijati. Dok neki ljudi sa autizmom mogu da žive samostalno, drugi imaju teške invaliditete i zahtevaju doživotnu negu i podršku.

Pravovremeni psihosocijalni rad sa osobama sa autizmom mogu poboljšati komunikacijske i socijalne veštine, i unaprediti kvalitet života kako autističnih osoba, tako i njihovih staratelja. Iz SZO-a podsećaju da o osobama sa autizmom treba da brine i zajednica radi veće dostupnosti, inkluzivnosti i podrške.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Tihi sat“Tihi sat” tokom oktobra u dva tržna centra kao podrška osobama sa autizmom Plava nedelja 2023. – Bez tačnog broja osoba sa autizmom i ličnih pratilaca za sve Nove mere za lakši život osoba sa razvojnim smetnjama i autizmom Zaštitnik građana: Romima potrebna dodatna pomoć tokom pandemije
Avatar photo
Tamara Stankov

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Od Miloševića do Vučića: Kako se menjala borba protiv cenzure u Srbiji

    25/11/2025

    Borba za život troje Nišlija – kako da postanete donor matičnih ćelija

    22/11/2025

    Preminuo Jovica Dimitrijević, TV snimatelj iz Niša

    17/11/2025

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    Od Miloševića do Vučića: Kako se menjala borba protiv cenzure u Srbiji

    25/11/2025

    Borba za život troje Nišlija – kako da postanete donor matičnih ćelija

    22/11/2025

    Preminuo Jovica Dimitrijević, TV snimatelj iz Niša

    17/11/2025

    Ne štedi se za režimska glasila u Nišu: Grad odabrao skuplju ponudu za prenos Skupštine i ponovo raspisao konkurs za medije

    14/11/2025

    Ruganje bolu jedne majke: Kako granice ljudskosti blede pred interesima vlasti

    12/11/2025

    Uprkos protivljenju akademske zajednice Vlada osnovala Fakultet “za Srbe” – niški Filozofski oštro protiv, najavljuju pravnu borbu

    09/11/2025

    Tajna sednica Skupštine prvi put u Nišu – opozicija uglavnom zbunjena, dr Milić najavljuje prenos uživo

    07/11/2025

    Prvi milioni iz gradske kase za “Niš TV” – “Šamar svima koji poštuju zakone”

    04/11/2025

    Skela kao simbol apsurda, (ne)rada i (ne)brige institucija u Nišu – “najduža korupcija na očigled svih građana”

    03/11/2025

    Godinu dana od pada nadstrešnice – Društvo u pat-poziciji, uz studente koji traže najvažniju utakmicu

    31/10/2025
    1 2 3 … 157 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.