• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona
  • Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija
  • Inicijativa “Ctrl+me: Mladi za digitalno dostojanstvo” u vreme ugroženih onlajn prava
  • Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici
  • Medijski monopol iz lokalnog budžeta
  • Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti
  • Niški student nakon kućnog pritvora – “Težak šamar mojoj građanskoj svesti i ljubavi prema otadžbini, ali ovo je početak kraja”
  • Fakultet za propagandu
  • Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama
  • Fakultet za “diplomirane Srbe” u Nišu – između stvarne potrebe i interesa naprednjaka
Home»Aktuelno»Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

Media & Reform centarBy Media & Reform centar22/10/2025No Comments
Ilustracija MRCN
Ilustracija MRCN

Autorka: Luna Stevanović 

Aleksandar Vučić izlazi iz frižidera, Boško Obradović ima čarobni štap, Miroslav Aleksić svira harmoniku, a Gordana Čomić pokazuje srednji prst – sve su to segmenti predizbornih spotova u prethodnim izbornim ciklusima. Eksperti kažu da se stranke obraćaju ciljnim grupama koje bi da pridobiju, a sve su češće spotovi prilagođeni društvenim mrežama. Ipak u organizaciji CRTA kažu da spotovi već neko vreme ne igraju ključnu ulogu u konačnom rezultatu, već da se do njega dolazi drugim modelima i sredstvima koji su često suprotni 

Analiza predizbornih spotova u poslednjih 13 godina, u izbornim ciklusima za parlament, pokazala je da kreativnost onima koji ih stvaraju ne manjka. Naravno, po broju emitovanih prednjači SNS, a u tim spotovima je uglavnom “glavni glumac” Aleksandar Vučić, čak i kada se nije kandidovao za mesta u budućoj Vladi.

Vučić je u spotovima “prošetao” od aviona, preko biblioteke, kafane, dečijih soba i stanova do frižidera. I pojedini opozicionari su obilazili slične lokacije, a znali su da se snimaju i sa podignutim srednjim prstom, poput Gordane Čomić sa liste Ujedinjene demokratske Srbije za izbore 2020. godine. Oni tada nisu prešli census.

Sociolog Đokica Jovanović kaže da se, lokacijski gledano, mnogi u spotovima okreću stereotipima.

Oni su to radili pametno sa stanovišta onoga što očekuju. Pravili su spotove na simboličkim mestima za određene grupe stanovništva. Obraćamo se sa njihovih simboličkih mesta da pokažemo da podržavamo ljude kojima su ta mesta važna, zato se ide na stadion, pijac, biblioteke. Okreću se ka onome gde je masa ljudi – rekao je  Jovanović.

U kampanji za parlamentarne izbore 2022. tada lider naprednjaka Aleksandar Vučić je aktivno učestvovao u kampanji iako nije bio na predloženoj poslaničkoj listi, ali jeste bio predsednik svih građana Srbije. To ga nije omelo da u kampanji bude vrlo aktivan, pa je tako među narodom kružila priča “samo što ne iskoči iz frižidera”. I iskočio je.

Postoji biračko telo koje gađa SNS. Oni imaju infatilnu crtu, crtaju biračima šta se
dešava na političkoj sceni, ne bi li im banalnim jezikom o čemu se tu radi. Bilo je mnogo banalnih spotova i taj izborni spot za SNS birače je pun pogodak. On treba da objasni zašto je ta fraza „izlazi iz frižidera“, a to je očigledno deo glasačkog tela koji to ne razume i to je preuzeto da bi se njima objasnilo – kaže profesor Filozofskog fakulteta Neven Obradović.

On dodaje da je za jedan deo društva to karikiranje stvarnosti, pa čak i provokacija, ali u osnovi je imalo efekta jer je nizak stepen političke pismenosti višedecenijski problem u Srbiji.

Biračko telo kome je to upućeno, njima je relevantna i to nam pokazuju rezultati nakon izbora, izborni spot ima svoj efekat. Iz ugla targetiranja određene društvene grupe, ne možemo da tvrdimo da je to dobar potez. Mi kao društvo nismo na nekom višem nivou političke pismenosti i to je višedecenijski problem – zaključuje Obradović.

Naprednjaci predvođeni Vučićem jesu pobednici svih izbora poslednjih 13 godina, ali čarobni štapić nije pomogao Bošku Obradoviću koji se povukao iz politike, a sa scene je nestala i Gordana Čomić.

U organizaciji CRTA kažu da spotovi jesu pristuni, ali da nisu dominantni niti presudni za uspeh.

Nažalost, spotovi dosta liče jedni na druge i ne pamte se tako da ocena ne bi bila visoka. Paradigma izbornih kampanja se promenila – nije dovoljno da stranke, kada kampanja počne, puste spotove u kojem obećavaju kule i gradove. Biračima je potrebna kontinuirana komunikacija i van izborne kampanje, kontakt sa strankama
koje su im bliske i jasna ponuda realnih i ostvarivih rešenja – kažu u CRTA.

A seća li se neko obećanja?

Kratko poređenje pojedinih obećanja iz spotova i onoga što je danas ispunjeno često pokaže da su glasači u porukama iz spota „progutali“ laž, jer do danas mnogo toga nije realizovano.

Sudeći po spotovima ne bismo razgraničili ko je vlast, a ko opozicija. Obe strane se odlučno bore protiv korupcije, grade škole, puteve i vrtiće. Nakon izbora tek vidimo pravu sliku.

Vladajuća partija je u spotu 2012. godine najavila izgradnju sistema bez političke birokratije i privilegije. Decenija vlasti i brojni domaći i strani izveštaji pokazauju drugačije. Srpska napredna stranka je stvarala izraženu nejednakost, prostor za partijsko zapošljavanje i jačala
uticaj u institucijama.

Zar iko očekuje da se ispune obećanja iz spotova? Svakome od nas nešto treba, a  znamo da ćemo do toga teško doći ili nećemo nikako doći, a nešto želimo. Obećanja nekako iza zavese nude mogućnost da ostvarimo svoj san i tu pridobiju našu simpatiju
i mi ne glasamo zato što verujemo nego zato što su nam simpatični. Zato su u spotovima glumci, pevači, lekari odnosno ljudi kojima se tradicionalno veruje. Moje preferencije su u saglasnosti sa onim koji mi to poručuje, čak i ako to ne dobijem. Ako ne mogu da kupim Mercedes, makar da kupim Fiću, a oni reklamiraju Mercedes u političkim spotovima – kaže sociolog Jovanović.

Profesor Obradović pojašnjava da spotovi ne nude nikakvu sigurnost da će biti urađeno ono što se nalazi u njima.

Izborni spotovi imaju ograničeni efekat, dakle nisu nešto u nekoj meri relevantne što zaista biračima može ključno da ih opredeli za određenu stranku. Njihov cilj je da pojačaju opredeljenost birača ili na neopredeljene, ali i to ne mora da znači da će uticati na njih. Moje iskustvo, nije mnogo toga ostvareno iz izbornih spotova – rekao je Obradović.

Zloupotrebe na sve strane

Nekada, čini se, sredstvo kojim se dolaze do cilja nije važno ako obećava siguran prolaz. Jednim takvim spotom istakla se vladajuća stranka 2023. godine pod nazivom „Za našu decu“.

U etar je pušten spot u kom predsednik razgovara sa maloletnim detetom i obećava da će joj vratiti oca iz Nemačke. REM i Agencija za sprečavanje korupcije reagovale su na ovakav način političkog marketinga i ubrzo zabranile emitovanje.

Ipak delovanje nadležnih za sprovođenje fer izbora nisu bila u skladu sa očekivanim.

Njihova uloga u izbornom procesu ostala je marginalna, a reakcije gotovo simbolične. To dodatno urušava poverenje u izborni proces i pokazuje da građani trenutno ne mogu da računaju na institucije kao zaštitnike njihovog prava na slobodne izbore – dodaje direktorka za komunikaciju CRTA.

O nedopustivosti korišćenja dece u političke svrhe oglasilo se i udruženje Prijatelji dece Srbije i otvorenim pismom istakli da deca ne smeju da budu sredstvo manipulacije. U organizaciji CRTA kažu da predizborni marketing, zakonski ili ne, ne odnosi prevagu na izborima.

Presudniji su upravo pritisci, kontrola medija, kao i zloupotreba institucija i javnih resursa, koji zajedno stvaraju atmosferu neravnopravne izborne utakmice. Dakle, spotovi imaju ulogu u širem propagandnom okruženju, ali odluka glasača u velikoj meri oblikuje se kroz kontinuiranu izloženost pritiscima, obećanjima i strahu, a ne kroz samu kreativnost ili poruku predizbornog marketinga – kažu u CRTA.

Spotovi i politički marketing se poslednjih godina sele na društvene mreže. Najviše se „targetiraju“ mlađe generacije. Profesor Obradović ističe da rezultati na ovom polju mnogo zavise od algoritma i „eho“ komora, dok u CRTA kažu da tu postoji prostor da spot „živi“ iako je zabranjen za TV.

Kada REM izriče zabranu, onda se ona odnosi samo na TV jer REM ne može da izrekne meru koja se odnosi na društvene mreže. Međutim, ukoliko je prekrešen Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i Agencija za sprečavanje korupcije izrekne mere, onda ona nalaže i da se taj spot ukloni i sa društvenih mreža – kažu u CRTA.

Na kraju, medij nije od presudne važnosti jer se sve svodi na čuvenu rečenicu da se više veruje televizoru, nego frižideru. Sociolog Jovanović kaže da je to donekle i logično jer čoveku treba nada, a ne stvarnost.

Kada pogledam u novčanik, frižider to je stvarnost. Ta stvarnost nije ono što mene zadovoljava. Ona me opterećuje. Stvara neraspoloženje, čak i bolest, meni treba nada. I obećanje nade – zaključuje Jovanović.

Tekst je nastao u okviru novinarske škole Media i reform centra Niš.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Profesor Stevanović: Lažna se od prave opozicije razlikuje po želji da sarađuje sa aktuelnim režimom, a ne da ga ruši MedijanaNaprednjaci izgubili u Medijani, a najubedljiviji u Niškoj Banji sa preko 50% pad vladeTri meseca od pada nadstrešnice “pala je” i Vlada – studenti i dalje na ulici, vlast razmišlja o izborima opozicijaOpozicija: Sledeće nedelje odluka o novom rukovodstvu Medijane, grad da uspori sa “fajront tenderima”
Avatar photo
Media & Reform centar

    POVEZANE VESTI

    Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona

    22/10/2025

    Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici

    21/10/2025

    Medijski monopol iz lokalnog budžeta

    20/10/2025

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    Gradonačelnik Niša “bez pitanja” predložio osnivanje Fakulteta srpskih studija, za to namenili više od 40 miliona

    22/10/2025

    Izlazak iz frižidera za glas više, ali na izborima presuđuju pritisci, kontrola medija i zloupotreba institucija

    22/10/2025

    Prosjačenje u Srbiji – između zarade, prinude i života na ulici

    21/10/2025

    Medijski monopol iz lokalnog budžeta

    20/10/2025

    Ko su “Instagram političari” u Nišu – Medijski prostor za kritičare vlasti u sve većoj opasnosti

    20/10/2025

    Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije – kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama

    14/10/2025

    Fakultet za “diplomirane Srbe” u Nišu – između stvarne potrebe i interesa naprednjaka

    13/10/2025

    Epilog odbijanja “Nišvila” na konkursu Ministarstva – otkazi za radnike

    29/09/2025

    Obuka za novinare u Nišu: Izveštavanje o javnim nabavkama na lokalu

    26/09/2025

    U potrazi za “krticom” – čije prijateljske i kumovske veze sprečavaju nišku opoziciju da ponovo “dišu kao jedan”

    26/09/2025
    1 2 3 … 155 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.