• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
  • Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru
  • Demanti Filozofskog fakulteta u Nišu na tekst objavljen na mediareform.rs
Home»Aktuelno»Izuzetno novinarstvo uvek će imati svoje mesto

Izuzetno novinarstvo uvek će imati svoje mesto

Milica BrankovićBy Milica Branković08/10/2019No Comments

Nedeljnik „Vreme“ nedavno je izašao 1500. put. Kvalitetne štampane medije nikada neće ugroziti moderniji oblici izveštavanja, smatra Stevan Ristić, direktor ovog časopisa.

„Za izuzetno novinarstvo uvek će biti prostora, a Vreme je jedan od medija koji promovišu takvo novinarstvo. Bez obzira na to koji će format biti za 20 godina i što ne znamo ni da li će tada raditi štamparije, ja prosto mislim da će dobra analiza i objektivna informacija uvek imati svoj prostor. Na Zapadu se beleži ponovno jačanje štampe i knjiga, a mislim da će se za 20 godina kvalitetno informisanje ceniti čak i više nego danas“, kaže Ristić. On ističe da medijima nikada nije bilo lako da opstanu, ali da ne pamti teže vreme u novinarstvu.

„Postoji podela medija koja je nastala tretmanom vlasti, pa ste ili propagandni alat u njihovim rukama, ili ste neprijatelji države i sistema, tako da nije lako, posebno za ljude koji zaista jesu novinari i hoće da se bave novinarskim poslom u javnom interesu“.

Ristić smatra da je trenutno veliki problem u novinarstvu projektno finansiranje medija, preko koga novac od države često dobijaju medijske kuće, koje ne zadovoljavaju ni najosnovnije kriterijume objektivnog izveštavanja, a projekti često nemaju nikakav javni interes.

Direktor nedeljnika “Vreme” Stevan Ristić; Foto: MRCN/M.B.

„Neophodno je da država, koja već deli javni novac, uradi nekoliko testova i analiza. Prvi je test analiza državnog aparata, drugi je analiza organizacija i članova komisija koji taj novac dele. Onda treba suziti način podele novca. Ako već ne možemo da se dogovorimo šta je javni interes, onda hajde da hodamo sigurnom stazom i da kažemo da je svakako javni interes da nacionalne manjine imaju program na svom jeziku i da ljudima sa invaliditetom medijski sadržaj postane pristupačan. U ovom koraku država bi trebalo da pomaže medije samo za te stvari. Inače ulazimo u koruptivni sistem, gde smo, izlaskom države iz medija, dobili partijska sredstva informisanja i to je najjednostavnija korupcija. Projekti su uglavnom iće i piće, beogradski tabloidi su od pokrajinske vlade dobijali dva puta po nekoliko miliona za takve projekte. To niti je javni interes, niti služi ičemu drugom osim korumpiranju ljudi iz medija“.

Ristić kaže da bi čovek u internet eri morao da bude informisan, ali da u tome bude oprezan.

„Svako mora da uloži napor i raspita se koje portale da posećuje, da zna tačno gde da klikne, jer ako idemo lakšim putem, pa pretražujemo naslove na društvenim mrežama, imaćemo privid informisanosti. Žrtve smo svetske krize u medijima, jer svuda postoji problem i sa lažnim vestima i sa manipulacijama. U celoj toj šumi informacija nikada lošije nismo bili informisani. Medicinska je stvar u pitanju, jer mozak mog dede i moj mozak su istog kapaciteta pošto je evolucija spora stvar. Ali samo tokom jednog dana svako od nas primi po tri ili četiri hiljade informacija. Mozak mog pradede je za isto vreme primio 100. I tu leži poenta. Popuni se prostor, brzo se zaboravlja i postajemo lak plen tabloidnih naslova i priča i različitih manipulacija iz medija“.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

AOM – Identifikovati osobe koje su pretile i oduzele telefon novinarki KRIK-a Upakovana propaganda Stevan Ristić novi predsednik Upravnog odbora Saveta za štampu Visoka cena slobode medija
Milica Branković

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026

    Dekan Filozofskog pregovarao o deljenju departmana sa Fakultetom srpskih studija, studenti i deo zaposlenih ne žele kompromis

    16/05/2026

    Izbori sve dalje od leta – jul otpada, avgust čeka

    11/05/2026
    1 2 3 … 161 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.