• Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter Instagram
  • Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter YouTube
Najnovije
  • Unija SPRS: Potrebno veće ulaganje u obrazovanje, pregovori sa ministarstvom retki i jalovi
  • NUNS pokrenuo platformu za bezbednost novinara
  • Međunarodni dan obrazovanja: Prema popisu iz 2011. u Srbiji 2% nepismenih
  • Poverenje između pedijatra i roditelja ključni za sprečavanje epidemije malih boginja
Home»Aktuelno»Javna rasprava bez povratnih informacija gubi smisao

Javna rasprava bez povratnih informacija gubi smisao

Milica BrankovićBy Milica Branković04/12/2018No Comments
Ključno je pitanje kako decentralizovati programski sadržajna javnom servisu; Foto: MRCN

Ovogodišnja javna rasprava „Jezik i pismo na javnom medijskom servisu RTS i programski sadržaji RTS“, koju je organizovao javni servis, pokazala je da ovaj mehanizam uticaja građana na programske sadržaje, iako se praktikuje već tri godine, ne otvara suštinski prostor za razmenu mišljenja niti uticaj građana na rad javnog medijskog servisa.

Dragan Đorđević, Odbor za ljudska prava Niš: Foto: MRCN/ T. Đ.

„Nema povratnih informacija sa prošlogodišnje javne rasprave, niti komunikacije sa građanima između dve javne rasprave. Mi ne znamo da li su neki predlozi implementirani. I dalje stoje zamerke građana na način organizovanja ovih javnih rasprava. Ove godine dominantna je bila tema koja se ticala jezika i pisma na javnom servisu, dok je o programskom sadržaju bilo sasvim malo zainteresovanih da iznesu primedbe i predloge iako je to suštinski jednako važna tema kao i jezik“, kaže Dragan Đorđević iz Odbora za ljudska prava i grupe Građani za medije. On navodi da je ova javna rasprava zapravo pretvorena u stručan skup o jeziku i dodaje da se govorilo isključivo o srpskom, a da jezici manjina koje žive u našoj zemlji nisu ni pomenuti.

Cilj javne rasprave o programskim sadržajima Javnog medijskog servisa jeste da afirmiše načela jezičke politike, analizira praksu i ukaže na sredstva kojima se ona mogu unaprediti i očuvati u našoj multikulturalnoj i višejezičnoj zajednici, navode na RTS-u. Prema mišljenju onih koji uređuju program RTS-a, radnici ove kuće trude se da se pridržavaju jezičkih standarda, a lingvista Vlado Đukanović smatra da su se drugi mediji prepustili svakodnevnom govoru.

Direktorka Media i reform centra Danijela Vučić iskoristila je priliku da na javnoj raspravi u Beogradu predstavi neke od rezultata istraživanja „Šta građani juga Srbije za svoj novac dobijaju od RTS-a?“, koje je ova organizacija radila u saradnji sa Nacionalnom koalicijom za decentralizaciju i Centrom za medijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Nišu. Prema njima se 45,5% priloga u informativnim emisijama odnosi na Beograd, dok sa juga dolazi samo 5,4% informacija. Takođe, 39,3% sagovornika je iz Beograda, dok sa juga dolazi 6,4% govornika. Svest o problemu nedostatka informativnog sadržaja o jugu Srbije raste u odnosu na obrazovanje ispitanika, pokazuje istraživanje.

„Kada samo ove podatke stavimo u ravan sa novcem koji putem pretplate građani izdvajaju za RTS, a s obzirom na broj obveznika, kojih je oko 550.000, računicom dobijamo da svakog meseca putem pretplate RTS-u ode 82.500.000 dinara sa juga. Samim tim logično se nameće pitanje uspostavljanja ravnomernijeg tretmana juga Srbije“, rekla je Vučićeva.

Prema njenom mišljenju, ključno je pitanje kako decentralizovati programski sadržaj. To nije važno samo građanima juga. Ona navodi da bi građani trebalo da se o temama koje ih se tiču i koje su od javnog interesa za njihov region informišu i van emisije „Ovo je Srbija“, koja se inače daje u nepopularnom terminu za zaposlene.

„Ovde je važno i pitanje kakva je percepcija centra ako se jug najviše vidi kroz crnu hroniku. Ako ljudi sa juga nisu ravnopravni sagovornici u emisijama, da li to znači da su njihove ideje, rezultati manje vredni? Mi smo o rezultatima istraživanja već govorili sa građanima Niša, Pirota, Vranja i Leskovca, pa građani Vranja, npr., već znaju kako će izgledati ’Šarenica’ iz njihovog grada – to je ’red Bore, red Koštane, red dijalekatskog govora’, a to je opet stereotipizacija, pa građani s pravom smatraju da nemaju priliku da predstave svog dobrog sociologa, ekonomistu, aktivistu i slično“. Direktorka Media i reform centra ističe žaljenje što ove godine raspored javnih rasprava RTS-a zaobilazi jug i sa stanovišta jezika koji je bio tema. Građani juga su u medijima neretko prikazani kao prostodušni ljudi, koji ne znaju padeže, što stvara osećaj inferiornosti.

Ovogodišnji ciklus javnih rasprava RTS-a nakon Čačka i Beograda završiće se u Somboru 7. decembra.

 

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Preporuke južnjaka pred Programskim savetom RTS-a Tribina: Šta južnjaci dobijaju od RTS-a? Za decentralizaciju RTS-a: “Niš nije bakšiš, jug nije neka tamo provincija” RTS bi radio u službi građana kada bi od njih i zavisio, a ne od države
Milica Branković

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Unija SPRS: Potrebno veće ulaganje u obrazovanje, pregovori sa ministarstvom retki i jalovi

    26/01/2023

    NUNS pokrenuo platformu za bezbednost novinara

    25/01/2023

    Međunarodni dan obrazovanja: Prema popisu iz 2011. u Srbiji 2% nepismenih

    24/01/2023
    Najnovije vesti

    Unija SPRS: Potrebno veće ulaganje u obrazovanje, pregovori sa ministarstvom retki i jalovi

    26/01/2023

    NUNS pokrenuo platformu za bezbednost novinara

    25/01/2023

    Međunarodni dan obrazovanja: Prema popisu iz 2011. u Srbiji 2% nepismenih

    24/01/2023

    Poverenje između pedijatra i roditelja ključni za sprečavanje epidemije malih boginja

    23/01/2023

    Koreodrama ”Refleksija” u nedelju u Narodnom pozorištu

    23/01/2023
    1 2 3 … 178 Next

    O nama

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2021. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

    Share this ArticleLike this article? Email it to a friend!

    Email sent!