Autorka: Mijona Ranđelović
U periodu od 2021. do 2025. godine, gradovi Niš i Vranje izdvojili su oko 530 miliona dinara ukupno za sufinansiranje projekata iz oblasti javnog informisanja koji doprinose javnom interesu. Rezultati konkursa pokazuju da je, po pravilu, najviše novca odlazilo medijima bliskim vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, a da su o dodeli para odlučivali skoro uvek isti ljudi iz nekoliko istih udruženja.
Kada se sva dokumentacija sa medijskih konkursa u Nišu i Vranju u poslednjih 5 godina stavi na papir, evidentni su obrasci ponavljanja: isti mediji bliski lokalnim vlastima dobijaju najveće sume novca, imena članova komisije se ponavljaju iz godine u godinu, a organizacije koje ih predlažu se ne menjaju.
Ovo su rezultati niškog konkursa i lista medija koja je do sada najredovnije dobijala najviše sume iz ukupnog budžeta za sufinansiranje medijskih projekata.

Televiziji Zona plus, u vlasništvu sina osnivača SNS-a i ministra odbrane Bratislava Gašića, pripalo je 11,95 miliona dinara, a portalu Zona plus još 500.000 dinara 2021. godine. Praksa se ponavlja i 2025. godine kada je televizija Zona plus dobila 19.900.000 dinara, a istoimeni portal dobio je 4.100.000 dinara.
Kopernikus, čiji je većinski vlasnik Zvezdan Milovanović, bivši poverenik Srpske napredne stranke za Niš i brat Srđana Milovanovića, vlasnika TV Prva, TV B92, Play radija i još nekoliko kablovskih televizija, dobila je 4,1 milion dinara 2021.godine, a godinama kasnije skoro uvek bio u vrhu rang liste.
U vrhu ove liste su godinama bili mediji u vlasništvu Vidosava Vitka Radomirovića kao što su Belami TV, radio Belami, pa i Niška televizija. NTV je u međuvremenu ugašen, a Belami se odlučio od 1. marta ove godine i velikog studentskog protesta u Nišu da izveštava o blokadama fakulteta, studenstkim zahtevima i protestima širom Srbije. U 2025. iz gradske kase nisu dobili ni dinar.
Slična slika i u Vranju
Dokaz da i u Vranju sredstva iz godine u godinu idu u iste ruke, pokazuje nam situacija i sa ovogodišnjeg konkursa – 2025. godine na konkursu u Vranju, čak 27,7 miliona dinara dodeljeno je medijima Vranjska plus i RTV Vranje od ukupnih 30 miliona koliko je izdvojeno iz gradskog budžeta.
Evidentno je da najveći deo „medijskog kolača“ iz budžeta Vranja ide jednim te istim medijskim kućama koje su, sudeći prema uređivačkoj politici, takođe bliske režimu.
Ovakva raspodela javnog novca ukazuje na ozbiljan disbalans u tretmanu medija na lokalnom nivou i dovodi u pitanje svrhu samog konkursa. Ove tri medijske kuće dobile su zajedno čak osam pojedinačnih projekata, dok su svi ostali mediji, uključujući lokalne portale, radio stanice i manje producentske kuće, dobili minimalna sredstva ili su potpuno isključeni iz finansiranja – izjavila je Tamara Filipović, generalna sekretarka NUNS-a.

Još jedan problem koji se javlja je taj da mediji na samom vrhu rang liste uglavnom bivaju i oni koji su kršili kodeks tokom prethodnih godina. Konkretno, u toku 2024. godine Vranjska plus i Radio televizija Vranje prekršili su Kodeks novinara Srbije po 4 puta, prema oceni Komisije za žalbe Saveta za štampu.
Do ovakvih pojava dolazimo zapravo zbog evidentnog kršenja Zakona i podzakonskih akata. Dakle, moramo se vratiti izvornoj svrsi projektnog sufinansiranja i u sladu sa tim primenjivati mere koje smo usvojili kroz zakonske i podzakonske akte – kaže Filipovićeva.
Ko odlučuje o raspodeli novca?
Transparentnost rada komisija koje dodeljuju novac na konkursima upitan je zbog ustaljenog ponavljanja organizacija koje predlažu članove, kao i samih članova koja su postala već dobro poznata imena u par gradova. Nezavisne organizacije kao što su NUNS, NDNV ili LocalPress nisu dobrodošli na lokalnim konkursima, što potvrđuje generalna sekretarka NUNS-a.
Jesmo imali naše predloge za kandiate/kandidatkinje sve do ove godine. Od ove godine zbog zamrzavanja naših odnosa sa izvršnom vlašću nismo predlagali naše kandidate za komisije na svim nivoima. Do sada nismo dobijali nikakva obrazloženja zašto naši kandidati ili kandidatkinje nisu prošli u komisije za ocenjivanje projekata – kaže Filipovićeva.
U proteklih pet godina, članovi komisije koje odlučuju o dodeli sredstava medijima u Vranju i Nišu bili su gotovo isključivo predstavnici organizacija kao što su RAB Srbija, PROUNS, Društvo novinara Niša i UNS. Radi se o istim organizacijama koji već godinama unazad na oba konkursa preporučuju ista imena za članove komisije. Ovakav obrazac ukazuje na postojanje zatvorenog kruga organizacija i pojedinaca koji imaju presudan uticaj na konkurse na lokalnom nivou.
Pošto kriterijumi na osnovu kojih se biraju članovi komisije za projektno sufinansiranje u Nišu nisu poznati javnosti, poslali smo upit o tim informacijama Upravi za socijalnu i porodičnu zaštitu, obrazovanje, kulturu i sport ali smo ostali uskraćeni odgovora.
Pored institucionalne dominacije, problematičan je i nedostatak profesionalne raznolikosti. Komisije retko uključuju predstavnike akademske zajednice, nezavisne istraživačke novinare ili lokalne medijske radnike koji nemaju veze sa aplikantima.
U redakciji InfoVranjske kažu da oni na konkursima ne učestvuju od početka medijskog sufinasiranja jer smatraju „da je konkurs samo maska za partijsko deljenje novca u Vranju i Srbiji“.
Smatramo da je potrebno da odlučuje struka, a ne pripadnici političkih partija, ili oni bliski njima o deljenju novca za medije. Predstavnici portala InfoVranjske.rs ne veruju da može doći do poštene podele novca građana na pomenutom konkursu. Smatramo da je potrebno promeniti ceo sistem podele novca– kažu u portali InfoVranjske.
Podsećamo da je osnovni cilj konkursa definisan i Zakonom o javnom informisanju i medijima koji predviđa da lokalni konkursi budu mehanizam za podršku pluralizmu i javnom interesu.
U praksi, oni su često instrument za nagrađivanje lojalnosti i održavanje kontrole nad lokalnim medijskim prostorom.
Tekst je nastao u okviru novinarske škole Media i reform centra Niš.