• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast
  • Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
Home»Aktuelno»Očuvanje maternjeg jezika veoma važno, u Nišu se radi na uvođenju predmeta romskog jezika u školi

Očuvanje maternjeg jezika veoma važno, u Nišu se radi na uvođenju predmeta romskog jezika u školi

Magdalena KostićBy Magdalena Kostić21/02/2024No Comments
Image by lil_foot_ from Pixabay
Image by lil_foot_ from Pixabay

Celokupno obrazovanje na maternjem jeziku u Srbiji moguće je na srpskom i još osam jezika, kažu povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika iz ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. U okviru nastavnog predmeta “Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture” izučava se još nekoliko, među kojima i romski, ali taj predmet nije obavezan. Uvođenje tog predmeta teže se sprovodi u južnom delu Srbije, ali se na tome trenutno radi, kaže Osman Balić, direktor “Yurom centra”. On ističe i da svest o potrebi negovanja maternjeg jezika, polako raste.

Osim na srpskom jeziku, celokupno obrazovanje na maternjem jeziku dostupno je na još osam jezika. Oko 60.000 dece u Srbiji pohađa nastavu na manjinskim jezicima na svim nivoima obrazovanja, podsećaju iz ministarstva. Takođe, tu je i grupa od još osam jezika koji se izučavaju u okviru predmeta “Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture”, a među njima spada i romski jezik.

Romski se u Vojvodini u mnogim školama, uči kao neobavezan predmet, kaže Osman Balić, direktor “Yurom centra”. Zbog pokrajinskog sentimenta prema manjinama, on ističe da je uvođenje romskog jezika u školama u Vojvodini mnogo lakše išlo.

Ali sada je to zahvatilo celu Srbiju i mi radimo na uvođenju predmeta “Romski jezik sa elementima kulture” i u školi “Vuk Karadžić” gde dominiraju romska deca taj proces je u toku. Mnogi roditelji se i plaše da to ne bude nešto slično albanskoj priči i tako dalje, ali polako ta svest o potrebi negovanja maternjeg jezika raste – kaže Balić.

Profesor Dragan Todorović, sa Filozofskog fakulteta, smatra da je očuvanje jezika od značaja za očuvanje statusa romskog etnosa na našim prostorima. Romi imaju apsolutno pravo na realizaciju određenih prava, za koja Todorović kaže da proizilaze iz statusa nacionalne manjine, a to u institucionalnom smislu, na papiru nije sporno.

Pitanje je kako se sprovodi u praksi, sa kojim se problemima susreće romski jezik u sistemu školovanja. Da li ima dovoljno studenata, dovoljno romske dece koja uopšte pohađaju nastavu, onda stepen uključenosti romske dece od prvih predškolshih nivoa do osnovnoškolskog, srednješkolskog itd. Koliko je meni poznato na papiru takođe postoji priča o uvođenju predmeta Romska kultura sa romskim jezikom, odnosno poštovanje tradicije i kulture Roma, ali pitanje je koliko se u praksi primenjuje – objašnjava Todorović.

Potreban veći napor Roma za očuvanje standardnog romskog jezika

I pitanje otvorene standardizacije romskog jezika i nedovoljne međusobne usaglašenosti je važno, smatra profesor Dragan Todorović. Bilo je brojnih napora intelektualaca iz redova samih Roma da se, kako navodi, ta priča završi. Kao poslednji primer koga se seća jeste Rajko Đurić, koji je izdao knjigu “Gramatika romskog jezika”. 

Postoje suštinski problemi poslednjih 50 godina na ovim prostorima. Prvo sami Romi se nisu dogovorili koji će dijalekt biti preovlađujući, koje pismo će biti preovlađujuće. Pokojni Trifun Dimić kog se ja sećam početkom 90-ih godina je zagovarao ćirilicu kao zvanično pismo, kod većine ostalih Roma se pojavljuje latinica kao zvanično pismo. Same grupe romske između sebe ne mogu da komuniciraju jer se dijalekti razlikuju, da ne govorimo o različitim grupama u svetu – smatra profesor.

Sa druge strane, što se tiče države, Todorović kaže da postoji dobra volja, ali i da ne može uvek da se očekuje od nje da rešava praktične probleme na terenu. Nedostatak medijskih sadržaja odnosno informisanja na romskom još jedno je pitanje oko koga treba više zajedničkih napora samih Roma, ali i finansija, smatra Osman Balić iz “Yurom centra”. On podseća na period kada su pre dvadesetak godina u Nišu na lokalnoj televiziji, ali i radiju postojale emisije na romskom jeziku.

Više je odgovornost na samim Romima, dakle mi imamo neke internet portale koji su vrlo posećeni na romskom jeziku, ali ovako kao zvanične neke emisije nema. Žao mi je što toga nema, jer mislim da je osnovni razlog u parama, jer informisanje manjina spada u domen kulturne autonomije, tu država nije u obavezi da pomaže te romske medije, to bi Romi, sami građani morali da finansiraju. To malo teže ide kod nas, te solidarnosti fali svima pa i Romima – kaže Balić.

Inače, u Republici Srbiji je u službenoj upotrebi, pored srpskog jezika, još 12 jezika nacionalnih manjina na celoj teritoriji 42 jedinice lokalne samouprave, a osim toga vlaški i romski jezik su u službenoj upotrebi u pojedinim naseljenim mestima.

UNESKO, povodom dana maternjeg jezika, ukazuje da je jezička raznolikost sve ugroženija i da više od 40 posto svetskog stanovništva nema pristup obrazovanju na jeziku koji govori ili razume. Međunarodni dan maternjeg jezika Generalna skupština UNESKO 1999. godine proglasila je kao sećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, u Istočnom Pakistanu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Robert Kasumović: Kada kažem romska kultura prvo na šta pomislim je romski jezik Osnovano prvo Udruženje Roma preduzetnika u Srbiji Romske žrtve današnjice Pozitivna i negativna diskriminacija Roma u medijima
Avatar photo
Magdalena Kostić

    POVEZANE VESTI

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026
    1 2 3 … 162 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.