• Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter Instagram
  • Press konferencije
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
  • Slobodni mediji
  • Produkcija
  • Aktivni građani
    • Aktivistički leksikon
    • Omladinske politike
    • Intervju
    • Prošlost za budućnost
    • Stvaralaštvo
    • Blog
    • Decentralizacija
  • PROJEKTI
    • Zajedno za mlade
    • Media Bookmark
    • Digitalna pismenost
    • Vizualna pismenost
    • Pravednici
    • Grad u ogledalu
    • Priče iz mahale
    • ROMANIPEN
    • Navijanje s merak
    • Moja EKOlina
    • Džandipe- Znanje
    • Glasno i jasno o (NE)ravnopravnosti
    • Glasno i jasno o eu
    • BUBANJ- konstrukcija, estetika, etika
    • Prijateljska vatra
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Marković: Prva književna nagrada je velika motivacija za nova dela
  • Nišlija Dimitrije Golubović predstavnik Srbije na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi
  • Još dva dana za prijavu za nagradu “Dejan Anastasijević”
  • U RRA JUG pokrenut dijalog o cirkularnoj ekonomiji
Home»Aktuelno»Romski jezik – Rromani čhib

Romski jezik – Rromani čhib

Milena TasićBy Milena Tasić16/11/2018No Comments

Romski jezik i rad na njegovoj standardizaciji odvija se poslednjih četrdesetak-pedesetak godina. Deklaracijom o standardizaciji romskog jezika na četvrtom Svetskom kongresu Roma, održanom 1990. godine u Varšavi definisane su smernice za normiranje, standardizaciju i kodifikaciju romskog jezika. Međutim, romski jezik još uvek nije stadardizovan.

“Još se nije došlo do toga da je standardizovan u smislu da su svi prihvatili pismo, da to bude na primer latinica. Na to nikada neće pristati Romi u Rusiji ili u Bugarskoj. Mada se u većini zemalja koristi latinica. Zatim, koji će dijalekt biti osnova za standardizovani, književni romski jezik. Čak i kod nas postoji animozitet između Roma Gurbeta koji žive na severu zemlje, od Beograda na gore, i Roma Adlija koji žive u našim krajevima, od Niša do granice sa Makedonijom i Bugarskom. Postoji razlika u dijalektu Adlija i Gurbeta. Taj nedostatak pisanog, književnog jezika je doveo do toga da je mnogo iz kulture Roma zatrto. Sećanje i pamćenje, nisu dobri čuvari kulture”, kaže romolog Dragoljub B. Đorđević.

Romski jezik spada u indo-arijsku grupu indoevropskih jezika. U romskom jeziku je ravnopravno 17 dijalekata, od kojih su u Srbiji najčešći gurbetski, arlijski i tamarski. Prema Rajku Đuriću, koji je autor gramatike romskog jezika i jedan je od najznačajnijih romskih intelektualaca koji rade na standardizaciji romskog jezika, gurbetski romski jezik spada u vlašku grupu jezika. Teži je za izgovor, jer sadrži više grlenih glasova. Dok se arlijski jezik ubraja u red nevlaških romskih jezika, kao i jezik nemačkih Sinta. Lakši je za izgovor i ima dosta persijskih, arapskih i turskih izraza. Ipak, bez obzira na različite dijalekte, Arlije i Gurbeti se odlično međusobno sporazumevaju.

Početkom ove godine Rajko Đurić je zajedno sa Zlatomirom Jovanovićem završio Gramatiku romskog jezika. Analizirajući sve glasove koji se javljaju u svim značajnijim dijalektima romskog jezika, utvrdili su da se romsko latinično pismo sastoji od 38 slova. “Utvrđeno je da postoji pet deklinacija, od kojih tri važe za imenice muškog, a dve za imenice ženskog. U romskom jeziku ne postoji srednji rod. Kod glagola ne postoji infinitiv, a osim sedam padeža, kao i u srpskom jeziku, u romskom postoji i osmi – ablativ”.

Obrazovanje na romskom jeziku

Romska abeceda
Romska abeceda

Romski jezik se u osnovnim školama u Srbiji uči kroz izborni predmet Romski jezik sa elementima nacionalne kulture. Na terirotiji Vojvodine uči se od 1998. godine, a u celoj Srbiji tek od 2015. Gramatiku romskog jezika, književnost i istoriju predaju oni koji taj jezik govore, a imaju položen test romskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i imaju završen fakultet društvenih nauka.

Interesovanje za učenje romskog jezika u školama varira jer se u romskoj zajednici uglavnom ne prepoznaje značaj negovanja romskog jezika tokom školovanja. Pedagoški asistenti koji su u mahalama anketirali roditelje, kažu da roditelji koji sa svojom decom komuniciraju na romskom kod kuće uglavnom smatraju da njihovoj deci nije potrebno učenje romskog jezika i u školi.

Ovom problematikom se bavi i romolog Dragoljub B. Đorđević u svojoj knjizi “Romi – od zaboravljene do manjine u usponu”. On piše da su mnogi romski aktivisti ubeđeni da bi obrazovanje na maternjem jeziku pomoglo da se reše osnovni problemi školovanja romske dece i postavlja pitanja: na koji način bi ih to osposobilo da prevaziđu status svojih roditelja, kakve perspektive modernog sveta im se otvaraju i da li se treba prikloniti minimalistima koji smatraju da je bolje da se romska deca podučavaju da čitaju i pišu nego ništa ili maksimalistima koji traže jednake šanse u obrazovanju za romsku decu.

“Očigledno, prva mogućnost bi ojačala njihov etnicitet, ali bi isto ograničila mogućnosti za prevazilaženje nasleđene nerazvijenosti Roma i za smanjenje jaza između njih i većine. Druga mogućnost bi dala priliku da se makar neki Romi uspešno bore za nove položaje u većinskom društvu, što bi dovelo do promena u njihovom ličnom i etničkom identitetu. Nema kontradikcije između očuvanja romskog identiteta i jezika i zahteva maksimalista. Obrazovne mere i zakoni manjine u današnjoj Evropi daju mogućnost romskoj deci da budu podučavani na maternjem jeziku, iako to nije lako dostići. Nekad Romi nisu svesni svojih prava, i nekad ne žele da ih koriste, a i kad hoće – nema uvek nastavnika za njih”, piše Đorđević.

Bez dileme, romski jezik, kao jedan od ključnih elemenata romskog kulturnog identiteta svakako treba negovati kako u obrazovnom sistemu tako i u porodici. Dok se ne standardizuje, treba više podsticati i književno staralaštvo na romskom jeziku, bez obzira na dijalekt. Kad romski jezik bude konačno standardizovan biće to veliki korak za Rome – oni će tada omogućiti i drugima da čitaju i saznaju više o romskoj kulturi nego do sada, a celokupno stvaralaštvo će biti zapisano za buduće generacije.


***Media i reform centar Niš će u narednom periodu objaviti seriju tekstova i video priloga o kulturi, tradiciji, jeziku, religiji, kao i novim kulturnim praksama Roma u Nišu i okolini.

Media i reform centar Niš će tekstove objavljivati na srpskom i romskom jeziku, kao deo projekta „Romanipe – Kultura, tradicija, jezik i religija Roma“ koji je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije na Konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti javnog informisanja na jezicima nacionalnih manjina u 2018. godini.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Marija Aleksandrović sa učiteljima romskog jezika; foto: privatna arhiva M.A.Biti Romkinja i doktor nauka u Srbiji Robert Kasumović: Kada kažem romska kultura prvo na šta pomislim je romski jezik Romska književnost – između usmenog pripovedanja i zapisivanja Romanipen – kulturni identitet Roma
Milena Tasić

    Diplomirani žurnalista i master komunikologije Filozofskog fakulteta u Nišu.

    POVEZANE VESTI

    Marković: Prva književna nagrada je velika motivacija za nova dela

    30/03/2023

    Nišlija Dimitrije Golubović predstavnik Srbije na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi

    28/03/2023

    Još dva dana za prijavu za nagradu “Dejan Anastasijević”

    28/03/2023
    Najnovije vesti

    Marković: Prva književna nagrada je velika motivacija za nova dela

    30/03/2023

    Nišlija Dimitrije Golubović predstavnik Srbije na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi

    28/03/2023

    Još dva dana za prijavu za nagradu “Dejan Anastasijević”

    28/03/2023

    U RRA JUG pokrenut dijalog o cirkularnoj ekonomiji

    28/03/2023

    Za „Neki to vole vruće“ najviša ocena u istoriji festivala u Jagodini, Urošu Milojeviću priznanje „Ćuran“

    27/03/2023
    1 2 3 … 184 Next

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

    Share this ArticleLike this article? Email it to a friend!

    Email sent!