• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
  • Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru
  • Demanti Filozofskog fakulteta u Nišu na tekst objavljen na mediareform.rs
Home»RROMANE PARAMIČA»Romske priče: Diskriminacija jedan od najvećih problema sa kojima se Romi i Romkinje suočavaju

Romske priče: Diskriminacija jedan od najvećih problema sa kojima se Romi i Romkinje suočavaju

Media & Reform centarBy Media & Reform centar12/12/2024No Comments

Romi su po brojnosti treća nacionalna manjina u Srbiji. Prema poslednjem popisu iz 2022, u Srbiji živi više od 130.000 Roma. Iz organizacije Opre Roma tvrde da je realan broj najmanje pola miliona Roma. Diskriminacija je jedan od najvećih problema sa kojima se Romi i Romkinje suočavaju, posebno je vidljiva pri zapošljavanju. Poslodavci ne žele da zapošljavaju Rome, samo zbog toga što su Romi. Ovo trvdi 34% ispitanika istraživanja koje je radila Poverenica za zaštitu ravnopravnosti 2021. Romkinje ističu još veće na tržištu rada – manje su plaćene za isti posao, među prvima dobijaju otkaz i ne napreduju zbog nižeg obrazovanja.

Ja kažem – „Ne valja vam ime i prezime”, zato što imaju muslimanska imena i prezimena, i samim tim se odaje da su oni ustvari Romi, a uvek postoji predrasuda i stereotip – „Romi kradu”, „Romi su nikakvi radnici”. Postoji ta diskriminacija i postoji ona javna i ona skrivena koju je jako teško dokazati. Na primer, ako oni konkurišu za neki posao, oni kažu „Poznaćemo vas”. Dešavalo se da sve odgovara – škola, odgovara stručna smena, radni su, vredni i sve to, ali nije odgovaralo ime i prezime – „Pa znate, mi ne zapošljavamo Rome”- kaže Ajša Alić, pedagoška asistentkinja OŠ „Vuk Karadžić”. 

Prema podacima Romskog centra za žene i decu „Daje” iz 2023. godine, oko 30% Romikinja je prisiljeno od strane partnera ili roditelja da stupi u brak ili vanbračnu zajednicu, a čak 67% Romkinja stupilo je u dečiji brak. 

Uzroci sklapanja dečjih brakova su siromaštvo, nedostatak obrazovanja, nejednakost, rodno zasnovano nasilje, kulturološko nasleđe, ali i nepostojanje institucionalne reakcije, podaci su Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu. 

U praksi se dešava da nadležni organi i institucije odbijaju da reaguju na prijavu slučajeva prisilnih maloletničkih zajednica iz romskih naselja, uz stereotipno obrazloženje da su takva pravila romske zajednice i da se ne treba mešati u tradiciju. Više od polovine romskih devojčica udaje se pre navršene 18. godine. 

Slušala sam pre neki dan jednu izjavu gde je voditelj rekao da su prinudni dečji brakovi deo romske tradicije. Ne, nisu, apsolutno nisu. U svakoj siromašnoj zajednici postoji prinudni brak, postoji maloletnički brak. Postoji u selima, gde devojke srpske nacionalnosti, mađarske i ostalih nacionalnih manjina isto se udaju rano, ostaju trudne. Sve je isto, ali nekako su tu Romi na tapetu. Uvek su oni nekako na tapetu . kaže Ajša Alić. 

Kako ona vidi rešenje ovog problema i da li ono uopšte postoji? 

Mislim da treba više da se družimo i da upoznamo jedni druge. Neromska populacija vrlo slabo ulazi u romska naselja, vrlo slabo se organizuju manifestacije gde će Romi biti uključeni, a prosto, i oni negde imaju taj neki strah da neće biti prihvaćeni, pa tako, i oni se povlače i žive tako kako žive. Mislim da treba tu da se stavi jedna velika tačka i da krenemo svi zajedno od početka, treba pričati o tome, treba srušiti predrasude i stereotipe kako bi svi nastavili dalje da živimo. Recimo, u Vojvodini postoji 27 nacionalnih manjina, svi sa svima funckionišu, a zašto to nije slučaj i kod nas na jugu? Zašto se delimo? Nema potrebe za tim. 

Nakon preporuka Komiteta za prava deteta i Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ženama, rešavanje problema dečijih brakova našlo se u nekoliko važnih dokumenata u Srbiji, odnosno u strategijama za rodnu ravnopravnost, prevenicije i zaštite od diskriminacije i uključivanja Roma i Romkinja.

Autorka: Marija Todorović

Projekat je sufinansiran od strane Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Izneti stavovi u sadržaju ne izražavaju stavove donatora.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Foto: Printscreen/MRCN produkcijaRomske priče: Predstava “Ajša” – priča o ugovorenim brakovima Romske priče: Romi i Romkinje u Srbiji i dalje teško pronalaze posao Najveći problem Roma/kinja u Nišu nezaposlenost, dok bi u medijima više voleli da vide uspešne članove svoje zajednice Rromane paramiča: Rroma thaj Rromnja ki Srbija panda phare arakhena buti
Avatar photo
Media & Reform centar

    POVEZANE VESTI

    U Preševu žele da obnove Savet za međunarodne odnose

    24/02/2026

    Između škole i rane udaje: Projekat “Obrazovana danas, aktivna sutra“ osnažuje mlade Romkinje u Pirotu

    05/02/2026

    Okrugli sto “Koliko vredi jedan poziv ako spašava život”, Udruženje romkinja Osvit

    09/11/2025

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026

    Dekan Filozofskog pregovarao o deljenju departmana sa Fakultetom srpskih studija, studenti i deo zaposlenih ne žele kompromis

    16/05/2026

    Izbori sve dalje od leta – jul otpada, avgust čeka

    11/05/2026
    1 2 3 … 161 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.