• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Pres konferencija “Niš u dubokoj krizi”
  • “Zeleno svetlo” za građansku neposlušnost – advokati o tome da li policija sme da tuče građane i kako pobediti strah
  • Šta vidimo nakon Vidovdana: Vlast pozive na dijalog i izbore zamenila policijskim pendrekom
  • U ogledalu Srbija i Gruzija – pendrek kao refleks
  • Novinari i novinarke sa juga od sada mogu da prijave kršenja svojih prava na našem sajtu
  • Počinje “besplatan” prevoz u Nišu – građane/ke će možda koštati i više nego karte, upitno do kada će trajati
  • Novi medijski zakoni usvojeni, ali REM-a još nema: Niški profesori o tome šta građani/ke mogu da očekuju od “medijske reforme”?
  • Istražujemo: Šta mislite o platnom jazu i preduzetništvu žena u Srbiji?
  • Režimski novinari se i zvanično udružili: Na zaštitu profesije pozivaju oni koji je godinama urušavaju
  • Novinari/ke pod pritiskom: Budi deo istraživanja o tome koliko su medijski radnici/ce na jugu bezbedni/e?
Home»Društvo»ROMANIPEN»Rromano folklori

Rromano folklori

Milena TasićBy Milena Tasić15/12/2018No Comments

Kultura taro sa o manushikannipa arakhipe pe prekalo tardicionake khelipa, folklori thaj manushikane sheja. Sar em ko sa o segmentija tari pli kultura rromani kultura thaj tardicionake kheloba sikavi soj specifichno rromano okoleja soj sar karakteri taro manusha thaj than ano kova djivdinen. Odova em but dićhola prekalo tardicionalno sheja.

Sociolog thaj romolog Djokica Jovanovich phenol kaj naje arhaicno amalipa kova naje ole plo kheliba, odova kheliba, kana ulo sine ola magijake bucha. “Sa o amalipa, culture isi olen plo kheliba. Odova nashti ulavipe tari muzika thaj e muzika naje ulavdi taro kheliba. Khelibaja ovol po zoralo phaniba taro jek amalipa. O manusha tada po pashe, tolerantno thaj ovola buti thaj solidarnost. Kheliba but importantno basho odova phanipa, em but rromano. Thaj oleste isi plo specifichnost. Akate isi but orijentalno ko rromano kheliba, so po but djna ko jugo, po but orijental.  Dji kaj djivdindjum ki Makedonija, dikhavaj rromane bijava ano kola isi orijentalno shtimung. Ki Rusija isi khanchi aver, but kolorija, odola jagalje kolorija ko fustanija. Odola bare jaga taro odola meshime emocije kana odova pratinipe. Ko shpanijake RRoma isi flamenco. Odothe isi jek tragika ko khelipa”, phenol o Jovanovich.

Dragoljub Ackovich, sherutno thj osnivachi taro Muzej tari rromani kultura thaj manush ko than tari Kancelarija basho manushikano thaj minoretetijengo hakaj phenol kaj rromano shaipa taro kheliba, srbikane da horija, isi elementija taro rromanipa. “Odova shaj te pendjaripe. Soske o Rroma shaj te khelen numa te gilaven savena muzikaja: evropako kan ulavi trishtarengo, shtarshtarengo takti thaj oftoto kotor taro takti, rromano kan kerol diferencija ko deshushovto thaj trijandudujto takti thaj oleske but ko kolaj”.

O Ackovich phenol kaj nesave taro po pendjarutne rromane kheliba  „Cigančica“ i „Vašarsko kolo“. “Pendjarutno “Vasharsko kolo” rromano horo.  Batakanda huljavdja rromano ritam, rromano takti thaj odothe naje nisavi diskusija, nashti phena kaj odoja naje rromani. Odova so ola na kerdja Rrom, bashi mande naje nisavo veza. Pendjarutno kemandjina Aleksandar Shishich komnponuindja but rromane-rumunsko horija kola avdive bashalena pe sar manushenge horija. But muzikantija komponuindje rromane horija, sar soj kemandjia Boban Kostich numa Stevo Todosievski”.

Ko Nishi 1948. ulo rromano Kulturako-artistikano amalipa “Iba Ademovich” kova lilja anav premalo em pendjarutno rromano heroji partizani. Taro 1972. bersheste akava kulturako-artistikano amalipa bajrola ko Amalipa basho sikljoviba, kultura thaj socijalno puchipa “Rrom”. Avdive ko Nishi naje nijek aktivno rromano kulturako-artistikano amalipa numa folklorno sekcija. “Mande sineman folklorno sekcija, koja kerdjum prekalo mlo amalipa, numa nashti keraja buti soske naje amen than kaj te kera praktika”, phenol Ivan Dervishevich taro Amalipa “Tolerancija za sve”. O Ivan prekalo kheliba maglja te sikavi e terne rromen tari olengiri tradicija thaj tolerancija. Svako rromani folklorno grupa prekalo khelipa mothovi jek vakeriba. Jek taro em pendjarutno splet kova o terne ki ivaneski folklorno sekcija sikljilje tano “Rromano bijav”. “Akava splet mothovol taro odova sar duj terne zamnglepe, numa olengere na manena odova prandipa te ovol. Odova ćhavo jek dive ola chorol, soske ki amende obichaj te e bori chorolpe. Ov nashol olaja, palo odova avena olakere, avola dji ko tikno konflikt mashkari olende, numa, on pomirinenpe, chuminenpe, thaj sare amalikane khelena”, phenol e koreografija o Ivan.

Tardicionalno manushikane rromane sheja

Rromane manushenge sheja ki Srbija diferente taro sever dji ko jugo, sar soj e buti em ki srbikane manushenge sheja. O Rroma djajbaja taro foro ko foro, lilje em o shaipa taro uravipa ko than ano kova avenaj. Dragoljub Ackovich phenol kaj sebepi taro odova sine ole bari muka bashi postavka taro Muzej taro rromano artistluko  te kerol egzampli taro rromane sheja.

“E Rromnjen shaj te pendjaren premalo suknje. Rromani suknja ovol taro nekobor metre taro platno thaj naje sivdi, numa pacharipe ko trupo thaj palo odova steginipe. E Siknja ko phravdo kolori, naje kali, isi luludja thaj lungo tani. Rromani suknja isi po but kotora kola djana jek prekalo averm thaj jek kotor kova ovol sar djepa. Dujto elementi tanol i torba, rromani torba-thaj ani olate isi sa diso. O Rromnja phiravena rekla – sani jakna koja phravdi anglal, isi baro dekolte sebepi kana dol pe chuchi e ćhaven. Mafezi kova phiraven tane bare, phravde kolorija tha phiravena po purane djivlja po shero, a pot erne ki men. O Rromnja mangena ukrasija, phiravena narukvice, ogrlice, angrustika thaj odova sa taro zlato.

Murshikane rromane sheja naje but diferentne taro djuvlikane thaj phare te dikholpe soj rromano. Ackovich sar karakteristike ko murshikane sheja ulavola o gad, kaishi, tover. “Okova soj karakteristikano o dalame, numa gada bare digmencar. Odola digme tane taro srebro. Pantolke thaj o kundre jek sar em avera manusha so phiravena, a okova soj rromano tano kaishi. Rromano kaishi tano buhlo thaj isi but ukrasija, but tano zoralo soske koristinipe basho savena bucha, na samo bashi te ikerol o pantolke numa em basho nesave bucha. Ko khorano vakti ano thana kote djivdinenaj okhoraja odova sine fes. Okova soj karakteristikano basho rromane sheja, em but mursha kaste sine ucho status u pleme sine tikno tover kova nesavo drom taro srebro thaj ko Rroma sine thagaresko sastrn thaj karakteristikano basho svako Rrom kova sine domachini kamdjija basho grasta”, phenol o Ackovich.

*tekst preveo: Turkijan Redžepi


***Media thaj reform centar Nish ko avutno vakti ka sikavi serija taro tekstija thaj video tari kultura, tradicija, ćhib, religija, thaj neve kulturake praksencar taro Rroma ko Nish thaj pashe thaj po dur taro Nish. Media thaj reform centar Nish o tekstija ka objavini pi srbikani thaj rromani ćhib, sar kotor taro projekti “Rromanipe – Kultura, tradicija, ćhib thaj religija e rromengi” podikerdo taro MInistreumi tari kultura thaj informishiba tari Republika Srbija ko Konkursi basho sufinansiriba taro informishiba ko ćhibja taro nacionake minoritetija ko 2018. bersh.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Rromanipe – kulturako identiteti e Rromengo Pachavipasko djivdipa e rromengo Rromane bijavengere obichaija Rromani muzika – bluz taro svakodivesko djivdipa
Milena Tasić

    Diplomirani žurnalista i master komunikologije Filozofskog fakulteta u Nišu.

    POVEZANE VESTI

    Romski kulturni centar – mesto razmena ideja i interkulturalnosti

    07/06/2019

    MC Kastro: Manushecar kerava lafi prekali muzika

    28/12/2018

    Silvija Neshich: Sar bajrovavaj adjahar bajrolaj em mlo mangipa premali muzika

    28/12/2018

    Leave A Reply

    Najnovije vesti

    “Zeleno svetlo” za građansku neposlušnost – advokati o tome da li policija sme da tuče građane i kako pobediti strah

    03/07/2025

    Šta vidimo nakon Vidovdana: Vlast pozive na dijalog i izbore zamenila policijskim pendrekom

    02/07/2025

    Počinje “besplatan” prevoz u Nišu – građane/ke će možda koštati i više nego karte, upitno do kada će trajati

    30/06/2025

    Režimski novinari se i zvanično udružili: Na zaštitu profesije pozivaju oni koji je godinama urušavaju

    20/06/2025

    Nišlije pokrenule “Solidarnu kujnu” – kuvaju i dele besplatne obroke onima koji nemaju

    13/06/2025

    Krivična prijava protiv Avramovića u ime svih medija koje je nazvao “fašističkim”

    12/06/2025

    Vlasnik nelegalne “Niš TV” nazvao novinare fašistima

    11/06/2025

    Već deceniju se milionima pune džepovi “podobnih” medija u Nišu – ocenjuje novinarka, a građani priznaju da toga nisu ni svesni

    10/06/2025

    Paradoks jednakosti u niškoj Komisiji za rodnu ravnopravnost – jedan muškarac pored 10 žena, profesorka ukazuje na kršenje Zakona

    09/06/2025

    Za novu “Niš TV” Ministarstvo informisanja “nije čulo”, gradsko Pravobranilaštvo čeka Skupštinu da se izjasni

    04/06/2025
    1 2 3 … 152 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.