Na reci Gradašnici, nadomak Sokobanje, nalazi se vodopad Ripaljka, koji je proglašen za prirodno dobro Jugoslavije još davne 1948. godine. Ispod ovog vodopada nalazi se veoma posebna sedimentna stena – bigar. Ovo je jedan od najvećih i najlepših vodopada u Srbiji, jer se na jednom delu voda obrušava sa visine od čak 14 metara.
Naziv “Ripaljka” ovaj vodopad dobio je po lokalnom izrazu za skakanje – ripanje, uz objašnjenje da voda sa velike visine skače – ripa. Ukupan pad vodopada je oko 40 metara i to ga čini jednim od najvećih vodopada u Srbiji. Nalazi se na planini Ozren, nadomak Sokobanje, a prema rečima Jovana Cvijića, Ripaljka je najlepši vodopad Srbije.
Vodopad bez vode
Ripaljka je veoma privlačna za turiste u proleće zbog svog obilja vode. Iako je jedan od najlepših vodopada Srbije, često mu se zbog vodosnabdevanja Sokobanje i Ozrena oduzima biološki minimum, pa se dešava da tokom leta i jeseni reka Gradašnica presuši, pa samim tim ostavi i vodopad bez vode. Ipak, kako mnogi kažu, vodopad je zbog bogate okolne prirode i u vreme suše divan.
“Trenutno vodopad Ripaljka nema vode i to je u suštini veliki problem. To predstavlja opasnost za urušavanje bigrenih naslaga”, navodi čuvar zaštićenog područja.
Ona kaže da je obezbeđivanje vode na ovom mestu tokom cele godine od velike važnosti i dodaje da bi širenje svesti kod lokalne zajednice omogućilo bolje čuvanje ovog prirodnog dobra. Povodom toga, u planu je i izgradnja vizitorskog centra koji će služiti za edukaciju turista o ovom spomeniku prirode.
Ovo mesto je jedno od omiljenih izletišta turista i meštana. Predah i uživanje su zagarantovani na ovoj lokaciji botagoj raznovrsnim biljnim i životinjskim vrstama, od kojih neke spadaju i u ugrožene vrste.
Okolina vodopada je uredno sređena, pa se tamo može pronaći veliki broj klupa za sedenje, stolova i kamenih ognjišta za loženje vatre. U podnožju glavnog vodopada, Velike Ripaljke, napravljen je i drveni plato sa klupama i prostorom za odmor posetilaca.
A ispod slapova – bigar
Velika Ripaljka je visoka čak 14 metara i tamo je temperatura niža za nekoliko stepeni u odnosu na ostali deo područja.Ispod slapova vode nalazi se stena bigar. Bigar je šupljikava sedimentna stena koja nastaje nagomilavanjem karbonata pomoću bakterija, algi i mahovina u slatkovodnim vodenim sistemima bogatim krečnjakom.
“Naslage bigra se talože godinama i to uglavnom preko opalog granja, lišća, izumrlih mahovina. Na taj način one formiraju raznovrsne oblike u kraškom reljefu – slapove, pa čak i ogromne vodopade”, kaže doktorand Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i koordinator projekta “Skiveni uglovi Srbije”, Dimitrija Savić Zdravković.
“Najlepši vodopadi Srbije zapravo su na bigrenim formacijama. Većina ovih područja zakonom je zaštićena u našoj zemlji, a mi ih obilazimo i snimamo u okviru našeg projekta, u cilju promovisanja prirodnih botagstava Srbije”, objašnjava ona.
“Ovaj vodopad predstavlja evropsko čudo i raritet u smislu debljine bigrenih naslaga”, navodi čuvar zaštičenog područja, dipl. inž. Jelena Miković.
Zabrana za izgradnju hidroelektrane na ovom mestu pedesetih godina prošlog veka
Činjenica da ovaj vodopad zbog svoje visine može proizvesti izvesnu količinu električne energije, podstakla je investitore da započnu izgradnju hidroelektrane na ovom mestu još pedesetih godina prošlog veka.
Početak radova tekao je po planu – izvršena je nabavka potrebnog materijala i mašina i tako je počela izgradnja pogona. Iskopani su i temelji manje brane, koji bi poslužili kao regulator za puštanje vode u cev.
Ipak, Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti u Srbiji doneo je rešenje o zaštiti male i velike Ripaljke, „kako bi se sačuvala naučna, estetska i prirodna retkost u ovim krajevima“. 1. maja 1950. godine bilo je naloženo da se hidrocentrala sruši.