Pošto se u Gradačcu (BiH) desio femicid koji je ubica prenosio uživo na Instagramu, a nakon što su institucije ignorisale nasilje, krenuli su protesti u susednoj državi. I dok iz Bosne dolaze najave da će se protesti protiv nasilja nad ženama nastaviti 21. avgusta, iz Srbije stižu poruke podrške i podsećanja na 23 žrtve partnerskog i porodičnog nasilja od početka godine.
Ujedinjene žene Bosne i Hercegovine pozivaju sve žene da masovno i spontano u ponedeljak 21. avgusta u 16 sati izađu i blokiraju ulice.
“Ako žene stanu, staje sve!”, “Nijedna nije slobodna dok sve ne budu slobodne”, poručile su Ujedinjene žene BiH pozvavši javnost da im se pridruži u protestu.
Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u samom središtu jedne dramatične krize. Ta kriza se zove muško nasilje kojem je uzrok svakodnevna promocija nasilnih obrazaca ponašanja među dječacima i muškarcima, kontinuirana militarizacija društva i konstantno nasilje koje promoviraju političari i mediji. Ne postoji hitniji i važniji problem od muškog nasilja nad ženama i djevojčicama koje je u našoj državi poprimilo epidemijske razmjere.
Dodaju da država mora sistemski da se bavi femicidom, za šta treba izmeniti patrijarhalne norme.
“Mržnja prema ženama koja motivira femicid, ali i nejednak društveni položaj žena i djevojčica koji omogućava nasilje, kao i sveopšte ignorisanje i poricanje problema moraju biti iskorijenjeni sistemski. Nisu dovoljno samo kozmetičke promjene zakona. Potrebna nam je promjena patrijarhalnih normi, kulture i mentaliteta koji vide ženu ne kao ljudsko biće, već kao predmet za zadovoljenje muških potreba i jeftinu ili neplaćenu radnu snagu, navele su u svom proglasu.
Kao i organizacije i žene u Srbiji i Bosanke zahtevaju uvođenje pravne definicije femicida kao rodno zasnovanog ubistva žena.
Traže i javne konsultacije i uspostavljanje nezavisnog tela za borbu protiv femicida i osiguravanje adekvatnog sistema zaštite za žrtve nasilja, kompletne istrage i procene rizika po prijavi, kao i izmene zakona o oružju i mnoge druge korake koji bi vodili ka efikasnijoj prevenciji nasilja.
Podsetimo, 11. avgusta je u Gradačcu ubijena je 38-godišnjakinja koja je prijavljivala nasilje, i prema pisanju medija, nedelju dana se krila od partnera pre nego što je ubijena. Pre nego što je sebi oduzeo život, njen ubica je ubio još dva muškarca, i ranio troje ljudi.
Ovaj događaj pokrenuo je proteste širom Bosne u ponedeljak 14. avgusta.
Podrška ženama u BiH mogla je da se vidi u danima nakon ovog femicida i ubistava u Gradačcu i na društvenim mrežama OCD-a i neformalnih grupa koje se bave ženama u Srbiji.
Slika regiona: Umesto na nasilnicima i institucijama, odgovornost na ženama
Od početka godine u Srbiji su ubijene 23 žene od strane partnera, a pojedinke i organizacije koje se bave ljudskim pravima upozoravaju da su i pored Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, femicidi dešavaju.
Nakon što je Crnogorka kažnjena zbog prekoračenja nužne odbrane kada je doživela napad muškarca početkom avgusta, a u Srbiji predsednik Aleksandar Vučić govorio o nasilju nad ženama, konstatujući između ostalog i “kriv sam što se udala”, Jelena Riznić iz Ženske solidarnosti ističe da je inače ustaljena praksa da se odgovornost za nasilje prebacuje na ženu.
“Nasilje je posledica nejednakih odnosa moći između muškarca i žene, pa je ključno pitanje “šta je on tražio sa njom?”. Nasilnici prepoznaju žrtve i kako mogu da ih izoluju”, rekla je Jelena Riznić iz Ženske solidarnosti na TV Nova S.
Izneverene od institucija, uzdaju se u podršku javnosti
Kada ne mogu da pronađu spas oslanjajući se na institucije države, dešava se da se žene okreću javnosti, što ponovo pokreće talas mržnje.
“Spirala mizoginije prema ženama se širi, sa pitanjem “šta je tražila sa njim” a treba da pitamo “šta su institucije tražile ili nisu tražile nakon što je prijavljeno nasilje”, dodala je Riznić.
Krajem jula objavljena je statistika koja kaže da je svako treće krivično delo u Srbiji porodično nasilje, ali da je svaki četvrti nasilnik osuđen na zatvorsku kaznu.