• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2023
    • Izbori 2024
    • Izbori 2026
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2023
    • Izbori 2024
    • Izbori 2026
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • ENECA predala Gradu predloge za unapređenje poslovanja mikro i malih preduzeća i razvoj socijalnog preduzetništva
  • Edukacijama i treninzima do većeg učešća Leskovčana u kreiranju gradskog budžeta
  • Novi sistem lokalnih izbora u planu Studentske liste, stručnjak kaže – prilika da se politika okrene građanima
  • U novom sazivu Skupštine iz Niša 21 narodni poslanik sa Studentske liste i dvoje sa SNS
  • Postizborna hapšenja i istrage u Nišu – šta se sve desilo posle pobede Studentske liste
  • N1 i Nova S od danas dostupne i na Telekomu, režimske televizije ponovo zaključane korisnicima sa zemaljskom antenom
  • Niš TV pod lupom tužilaštava – formirani predmeti zbog rada bez dozvole i sumnjive dodele novca
  • Kakve odluke usvaja odlazeća vlast za Niš? Neke od njih stručnjaci označili kao „rizične“
  • Niš ima više od 12.000 preduzetnika. Da li ih sistem dovoljno dobro čuje?
  • Uhapšen osumnjičeni za napad na dečaka ispred Narodnog pozorišta
Home»Aktuelno»Docentkinja sa Srbistike: Svaka upotreba jezika „krije” određenu ideologiju

Docentkinja sa Srbistike: Svaka upotreba jezika „krije” određenu ideologiju

Vesna Milić RadosavljevićBy Vesna Milić Radosavljević08/03/2024No Comments
"To što SPC misli o rodno senzitivnom jeziku jednako je relevantno koliko o tom pitanju misli, na primer, i Lekarska komora Srbije" Jelena Mladenović; Foto: Maja Simić

Dodajte Media Reform u omiljeni Google izvor

Zabluda je da je samo strana koja zastupa rodno osetljivi jezik ideološki „obojena”, kaže docentkinja Jelena Mladenović, koja ističe njegovu važnost u ostvarivanju ravnopravnosti žena i muškaraca. Povodom Međunarodnog dana žena ističe da ni sve žene nisu međusobno iste, te da svako mora imati slobodu izbora, da bismo kao društvo bili funkcionalniji.

Od usvajanja Zakona o rodnoj ravnopravnosti, u javnosti se čuje jak antirodni diskurs i otpor njegovoj obaveznoj upotrebi u javnoj administraciji, obrazovanju i medijima. Nedavno se ovome pridružio i Zaštitnik građana i građanki, najavljujući da će pokrenuti ocenu ustavnosti ovih odredbi Zakona.

Docentkinja Mladenović ističe da nikakav zakonski akt ne može naterati pojedince da koriste jezik na bilo koji način, ali da obavezivanje institucija da upotrebom naziva radnih mesta, zvanja, titula, zanimanja i položaja ukažu na postojanje žena u tim sferama i te kako može biti korisno u smislu ostvarivanja jednakosti i ravnopravnosti.

“Pravna norma samo doprinosi tome da žene koje imaju određena zvanja i zanimanja postanu vidljivije. A to je svakako put ka promeni svesti i ka društvu koje ih na takvim mestima prepoznaje, pružajući im jednaka prava, a ne isključujući obaveze”, kaže. 

Dodaje da je u slučaju upotrebe rodno osetljivog jezika zabluda da su samo njegove zagovornice i zagovornici ideološki obojeni.

“Ono što smatram najvećom zabludom kada je u pitanju ova polemika je da je samo strana koja zastupa upotrebu rodno osetljivog jezika ideološki „obojena”. Svaka upotreba jezika „krije” određenu ideologiju. Mislim da to svi lingvisti i lingvistkinje dobro znaju”, dodaje. 

Mišljenje javnosti po svim društvenim pitanjima je veoma bitno, dodaje, ali smatra da je neophodno da svako preispituje i revidira svoje stavove. Ipak, smatra da stav Srpske pravoslavne crkve po ovom pitanju nije značajan.

“Ali to što se jedna institucija kojoj ni na koji način nije određeno da se bavi pitanjima jezika javno oglašava baš po tom pitanju ne smatram nimalo značajnim. To što SPC misli o rodno senzitivnom jeziku jednako je relevantno koliko o tom pitanju misli, na primer, i Lekarska komora Srbije. Ne vidim da se Lekarska komora izjašnjavala i to mi je veoma drago”, zaključuje. 

Podsetimo, SPC se često protivi upotrebi rodno osetljivog jezika, a patrijarh je čak “jadnicom i bednicom” nazvao ženu koja je u javnosti govorila o nužnosti upotrebe rodno osetljivog jezika.

Jezik i književnost znaju za rodno osetljivi jezik

Docentkinja podseća da su u srednjem veku bile prepoznate monahinje, kneginje, carice, kraljice i druge titule koje su važile za žene na određenim pozicijama. 

“U tom smislu, ni danas ne bi trebalo da bude neobično da pored sasvim prihvatljivih frizerki, čistačica i prodavačica imamo geografkinju, pedagogicu, doktorku nauka. To su nova zanimanja, nove pozicije, nove titule koje su žene dobile u novijoj istoriji”, navodi doc. dr Jelena Mladenović. 

Departman za srbistiku Filozofskog fakulteta Niš je inače na listi potpsinika/ca saopštenja Matice srpske protiv obavezne upotrebe rodno osetljivog jezika. 

“To je stav koji zastupa većina naučnika i naučnica u oblasti filologije, pa tako i na Departmanu za srbistiku, i to se mora poštovati, ne može se i ne sme zanemariti. Bitno je poslušati razloge i one manjine koja misli drugačije i dopustiti dijalog, a ne zatvarati tu temu. Jezik ne možemo kao vezanu životinju konopcima vući na dve strane jer ćemo ga rastrgnuti. O tome sam više puta govorila. Mnogo pametnije je pronalaziti tzv. srednja rešenja i popuštati taj konopac ravnomerno sa obe strane kako bismo stvorili jedno prijatnije jezičko okruženje. 

Mladenović dodaje da na Filozofskom postoje zvanična rešenja za primenu Zakona u delu upotrebe rodno osetljivog jezika, kao i tim koji je zadužen da prati njihovo sprovođenje. Inače, kaže da u nastavi ona koristi rodno osetljivi jezik. 

“Кoristim rodno osetljiv jezik u svim vidovima komunikacije, pa tako i u nastavi. Nisam nailazila ni na kakvo odobravanje ili neodobravanje od strane studenata i studentkinja. To, naravno, ne znači da su svi sa time saglasni, ali meni lično nikada nisu ništa prigovorili. Ono što je moja namera je da primete da je meni takva upotreba jezika sasvim prirodna, da nemam potrebe da se pravdam i da takav svoj govor branim, kao ni da kritikujem nekog ko ga ne koristi”, kaže Mladenović. 

Formalna jednakost, suštinski to nije

Iako nam se može činiti da formalno muškarci i žene jesu jednaki, u praksi, dodaje, nije uvek tako, što nije karakteristično samo za Niš ili samo za Srbiju.

“Obaveze i prava moraju biti jednaki za sve i to je pitanje ljudskih, a ne ženskih prava. Međutim, muškarci i žene nisu isti i njihove se razlike takođe moraju poštovati, pa je zato dobro je da postoje zakoni koji upravo te razlike uvažavaju. Na tim uredbama uvek treba raditi”, kaže Mladenović. 

Povodom Osmog marta napominje i da nisu ni žene međusobno iste, te da je za postizanje funkcionalnijeg društva potrebno imati mogućnost izbora.

“Svaka je posebna iako, naravno, može i mora pripadati nekoj grupi. Ista stvar je i sa muškarcima. Bitno je dopustiti im pravo na izbore sve dok ti njihovi izbori ne ugrožavaju druge. I tako je po svim pitanjima – po pitanju seksualne orijentacije, rađanja, obrazovanja, političkog afiniteta… Jedino je to put ka srećnijem pojedincu, a samim tim i funkcionalnijem društvu”, zaključuje docentkinja Mladenović. 

Inače, od usvajanja Zakona o rodnoj ravnopravnosti u maju 2021. godine, mnoge obrazovne i naučne ustanove, Crkva, pojedninci i pojedinke, suprotstavljali su se obaveznoj upotrebi rodno osetljivog jezika u medijima, administraciji i obrazovanju. 

Argumenti su bili “silovanje jezika”, “zvuči rogobatno” i “ne osećaju se sve žene koje se imenuju u muškom rodu diskriminisano”. 

Sa druge strane, deo stručne javnosti ističe značaj upotrebe femininativa u postizanju rodne ravnopravnosti, kao i njegove obavezne upotrebe u javnoj sferi, regulisane zakonom. Profesorka Nevena Petrušić sa Pravnog fakulteta u Nišu, koja je bila i prva Poverenica u Srbiji, rekla je da se nije radilo na primeni Zakona jer ne postoji dokument koji propisuje zvanja i zanimanja u ženskom rodu.

Postoje samo preporuke i vodiči, koji su nastali ranije.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković takođe je rekla da se u poslednje tri godine javio veliki otpor prema Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, i da se kao glavni argumenti navode da taj Zakon vodi narušavanju nacionalnog identiteta.

Pogledajte šta je Osmog marta prošle godine o ovim temama govorila profesorka Petrušić
FacebookTweetLinkedInEmail
Avatar photo
Vesna Milić Radosavljević

    POVEZANE VESTI

    Novi sistem lokalnih izbora u planu Studentske liste, stručnjak kaže – prilika da se politika okrene građanima

    18/11/2026

    U novom sazivu Skupštine iz Niša 21 narodni poslanik sa Studentske liste i dvoje sa SNS

    17/11/2026

    Postizborna hapšenja i istrage u Nišu – šta se sve desilo posle pobede Studentske liste

    16/11/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Novi sistem lokalnih izbora u planu Studentske liste, stručnjak kaže – prilika da se politika okrene građanima

    18/11/2026

    U novom sazivu Skupštine iz Niša 21 narodni poslanik sa Studentske liste i dvoje sa SNS

    17/11/2026

    Postizborna hapšenja i istrage u Nišu – šta se sve desilo posle pobede Studentske liste

    16/11/2026

    N1 i Nova S od danas dostupne i na Telekomu, režimske televizije ponovo zaključane korisnicima sa zemaljskom antenom

    13/11/2026

    Uhapšen osumnjičeni za napad na dečaka ispred Narodnog pozorišta

    05/11/2026

    Hapšenje napadača na bajkere: Studenti traže pronalaženje nalogodavaca, SNS kaže – aktivisti pomagali sugrađanima

    05/11/2026

    Isplaćene sve zarade zaposlenima na Filozofskom, dekan očekuje redovne plate ubuduće

    04/11/2026

    Spisak Vučićevih pomilovanja stigao i u niški Sud – Novaković, Jerkan i članovi Štaba za vanredne situacije među imenima

    03/11/2026

    Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva još uvek nije stigla u niška tužilaštva

    30/10/2026

    Ima li niška vlast legitimitet da nastavi da vodi grad? Tri scenarija za Niš posle izbora

    29/10/2026
    1 2 3 … 169 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.