Više od polovine mladih u Nišu smatra da digitalna bezbednost predstavlja ozbiljan problem, ali istovremeno nema poverenje u institucije koje bi trebalo da ih zaštite. To pokazuju rezultati istraživanja sprovedenog među srednjoškolcima i studentima, koje otvara pitanja straha, ćutnje i nedostatka sistemske podrške u digitalnom prostoru.
Analiza digitalne bezbednosti mladih u Nišu, nastala u okviru projekta „Ctrl+Me: Mladi za digitalno dostojanstvo“, donosi uvid u to kako mladi doživljavaju internet, sa kakvim se rizicima susreću i koliko se osećaju zaštićeno u digitalnom prostoru. Istraživanje je sprovedeno od 1. novembra do 1. decembra 2025. godine, a obuhvatilo je 327 ispitanika i ispitanica – učenika srednjih škola u Nišu, kao i studenata i studentkinja Filozofskog i Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Podaci pokazuju da većinu učesnika čine devojke (70,6%), dok je 27,8% muškaraca. Najveći broj ispitanika je uzrasta od 15 do 17 godina (58,2%), što ukazuje da se analiza u velikoj meri oslanja na iskustva maloletnih korisnika interneta. Slede mladi od 18 do 23 godine (32%), dok je najmanje onih u starosnoj grupi od 24 do 25 godina (9,8%).
Istraživanje se fokusira na svakodnevna iskustva mladih u digitalnom okruženju počev od digitalnog nasilja i zaštite ličnih podataka, do poverenja u institucije koje bi trebalo da reaguju u slučajevima ugrožavanja bezbednosti na internetu. Rezultati pokazuju da mladi digitalnu bezbednost prepoznaju kao ozbiljan problem, ali i kao oblast u kojoj nedostaje sistemska podrška.
Iako većina ispitanika zna šta su digitalna prava i ume da prepozna rizične situacije, poput deljenja intimnih sadržaja bez saglasnosti, poverenje u institucije je izrazito nisko. Samo 8,8% mladih veruje da bi policija ili tužilaštvo adekvatno reagovali u slučaju digitalnog nasilja, dok gotovo trećina uopšte nema poverenja u ove mehanizme zaštite. Kao glavne razloge neprijavljivanja nasilja navode strah od osvete počinioca, osude i uverenje da prijava neće dovesti do konkretnih rezultata.
Zbog toga se mladi najčešće obraćaju porodici i prijateljima, dok se formalnim institucijama obraća znatno manji broj. Digitalno nasilje se, prema odgovorima ispitanika, najčešće dešava na Instagramu, a najrasprostranjeniji oblici su uznemiravanje, vređanje i zloupotreba lažnih profila. Ovi podaci ukazuju na potrebu da preventivne aktivnosti budu usmerene upravo na platforme koje mladi najviše koriste, uz snažnije tehničke mehanizme zaštite i bržu reakciju na prijave.
Mladi jasno ističu da je edukacija jedan od ključnih faktora za povećanje bezbednosti na internetu. Potreba za radionicama, školskim predavanjima, kampanjama i otvorenim razgovorima prepoznata je kao odgovor na nedostatak znanja o zaštiti privatnosti, prepoznavanju rizika i dostupnim načinima prijave nasilja. Istovremeno, ispitanici naglašavaju da rešenje ne vide samo u obrazovanju, već i u odgovornijem radu institucija i digitalnih platformi.
Rezultati analize ukazuju na potrebu za integrisanim pristupom koji podrazumeva sistematsku edukaciju, jačanje poverenja u institucije, smanjenje strah od osude kroz anonimne i dostupne kanale prijave, kao i unapređenje tehničkih mera zaštite na društvenim mrežama. Upravo ovakvi nalazi predstavljaju osnov za dalje aktivnosti projekta „Ctrl+Me: Mladi za digitalno dostojanstvo“, čiji je cilj da mlade osnaži da iz pasivnih korisnika interneta postanu aktivni zagovornici bezbednijeg i dostojanstvenijeg digitalnog prostora.
Analizu digitalne bezbednosti mladih u Nišu možete preuzeti ovde.




