Novinarska udruženja NUNS i AOM izrazili su solidarnost sa koleginicama i kolegama iz redakcije KRIK koji su već duže vreme pod pritscima tužbi zbog svojih tekstova. Oba udruženja pozivaju međunarodnu zajednicu i institucije, kao i međunarodne novinarske organizacije, da reaguju i skrenu pažnju na ovaj i druge slične slučajeve u Srbiji.
Kako piše NUNS, poslednja tužba je stigla od biznismena bliskog vladajućem režimu, Bogoljuba Karića, koji je tužio KRIK, urednika Stevana Dojčinovića i zamenicu urednika Bojanu Jovanović zbog teksta o vezama članova porodice Karić sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom i povlašćenom položaju koje njihove kompanije imaju u toj zemlji. Karić tvrdi da mu je KRIK povredio čast i ugled, kao i da su njegov sin i kompanije povezane sa porodicom zbog istraživačkih priča stavljeni pod sankcije Evropske unije i američkog Trezora.
“Međutim, samo u poslednjih mesec dana KRIK je pored ove tužbe dobio još dve od Predraga Koluvije, optuženog da je na imanju firme ‘Jovanjica’ uzgajio više od tonu i po marihuane, stoga sve ovo signalizira na jedan orkestirirani pritisak koji pokušava da se sprovede nad ovom redakcijom”, piše NUNS.
Podsećaju takođe da je ove godine KRIK tužio i direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Bratislav Gašić, jer je objavio detalje prisluškivanih razgovora sa suđenja Zoranu Jotiću Jotki u kojima se on spominje.
IZ AOM-a upozoravaju stručnu i opštu javnost da astronomske tužbe koje su podnete protiv Mreže za istraživanje korupcije i kriminala KRIK iz Beograda, predstavljaju još jedan pokušaj gušenja medijskih sloboda i istraživačkih medija u Srbiji.
“Ove tužbe u visini od 90 miliona dinara, podneli su ljudi iz vlasti i njima bliski kontoverzni biznismeni i mediji, a niko od njih nije se prethodno obratio redakciji, zatražio demanti ili ispravku teksta. To pokazuje da su tužbe podnete kako bi finansijski uništile redakciju, a ne kako bi zadovoljile pravdu ili ispravile eventualne neistine”, piše AOM.
KRIK je objavio da se u jednoj od pomenutih tužbi traži i zatvorska kazna za novinarke, umesto da se sud bavi upravo nelegalnim radnjama koje su novinarke otkrile, te da zatvorske kazne dobijaju oni koji krše zakon i rade suprotno javnom interesu.
Finansijsko iscrpljivanje nezavisnih i istraživačkih medija u Srbiji nije nova pojava. Aktuelna vlast se na ovaj način već godinama obračunava sa kritčkim glasovima, znajući da ovakvi mediji nemaju finansijsku snagu da se izbore sa visokim iznosima presuda. Osim tužbi, vlast za ućutkivanje nezavisnog novinarstva koristi i iscrpljuće inspekcijske provere, kao i slapp tužbe, za koje se takođe traže milionski iznosi, piše AOM.
Više o ovoj temi možete pročitati i u tekstu KRIK-a.