• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Završen Niški filmski festival: Ovacije za glumce, zahvalnost Nišlijama i nagrade najboljima
  • Niš mora da se menja – slučaj kompleksa „Niteks“
  • Niško Tužilaštvo traži uslovnu kaznu zatvora za studenta optuženog da je gradonačelnika gađao jajima
  • Slučaj Sotirovski: Zbog zdravstvenih razloga pripremno ročište ponovo odloženo
  • Dve godine od svečanog otvaranja pred izbore, vrtić „Višnjica“ u Nišu konačno počeo sa radom
  • Najlepša priča iz Niša je ponovo počela
  • „Na vodi i slobodi“ – Niški filmski festival počeo uz „pumpanje“ i dodelu nagrade Tanji Bošković
  • Prijavite se za “Press akademiju” – konkurs otvoren do 10. septembra
  • Julske plate na Filozofskom i dalje nema, umesto rešenja – od Ministarstva ucena
  • SEENPM: Preuzimanje „Adria News Network“ od strane „Alpac Capital“ mora biti podvrgnuto detaljnoj kontroli
Home»Aktuelno»Obavezan rodno osetljiv jezik u medijima, školama i dokumentima – neostvarena želja

Obavezan rodno osetljiv jezik u medijima, školama i dokumentima – neostvarena želja

Vesna Milić RadosavljevićBy Vesna Milić Radosavljević24/01/2024No Comments
Ima li rodno osetljivi jezik budućnost u Srbiji? Foto: Canva/Eugen Tamas

Korišćenje rodno osetljivog jezika u javnoj upravi, obrazovanju i medijima ove godine trebalo bi da postane zakonska obaveza. Femitivi po propisu moraju da zamene zvanja, zanimanja, titule i ostala imenovanja za žene koja su dosad bila u muškom rodu. Ipak, umesto toga, u srpskoj javnosti vlada jak antirodni dirkurs, kaže profesorka Pravnog fakulteta Niš Nevena Petrušić.

Od usvajanja Zakona o rodnoj ravnopravnosti u maju 2021. godine bilo je konstantnog otpora rodno osetljivom jeziku kao obaveznom, pa su protiv toga bili Srpska pravoslavna crkva, SANU, Matica srpska, Odbor za standardizaciju srpskog jezika, Vukova zadužbina i mnogi departmani za srbistiku na fakultetima širom Srbije i ostali deo stručne javnosti, pojedinke i pojedinci. 

Argumenti su uglavnom – očuvanje tradicije, nasilje nad jezikom, silovanje jezika. 

Nedavno su Crkva i Matica srpska ponovo “ušli u klinč” sa rodno osetljivim jezikom, na naučnom skupu „Srpski identitet, srpski jezik i Zakon o rodnoj ravnopravnosti“ u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, prenelo je Vreme.

Sa druge strane, postoje i oni koji su zagovornici rodno osetljivog jezika, a među njima je i prof. Petrušić. 

“U časopisima pre drugog svetskog rata vidimo da su žene sebe potpisivale kao – knjigovotkinja. Prirodno, i danas imamo učiteljicu i učitelja i to nikome ne bode oči, niti smeta. Ne želimo da se pod učiteljem podrazumeva i učiteljica. Mi želimo da imamo dekane i dekanice, rektore i rektorke, da imamo za sva ova zanimanja nešto što će pokazati da je tu mesto i ženama i da žena ima. Zato je taj jezik važan”, rekla je ranije Petrušić u emisiji 43/21.

Zakon, inače, nalaže da od juna promovišemo ravnopravnost žena i muškaraca i kroz jezik u službenoj i javnoj sferi.

“Sredstva javnog informisanja dužna su da prilikom izveštavanja koriste rodno osetljiv jezik i da razvijanjem svesti o značaju rodne ravnopravnosti doprinose suzbijanju rodnih stereotipa, društvenih i kulturnih obrazaca, običaja i prakse zasnovane na rodnim stereotipima, diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda i drugih ličnih svojstava, kao i rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici i nasilja prema ženama”, navodi se u Zakonu.

Ipak, za medije ne postoje zakonske kazne ukoliko ovo ne rade. Osim ove nekažnjive dužnosti medija, obaveza naziva u ženskom rodu važi i za organe javne vlasti, obrazovne i naučne ustanove, za koje su propisane kazne ukoliko ovo ne primenjuju. 

“Organi javne vlasti i poslodavci koji obavljaju poslove u oblasti obrazovanja i vaspitanja, nauke i tehnološkog razvoja dužni su da preduzimaju, u skladu sa zakonom, mere koje obuhvataju (između ostalog) korišćenje rodno osetljivog jezika, odnosno jezika koji je u skladu sa gramatičkim rodom, u udžbenicima i nastavnom materijalu, kao i u svedočanstvima, diplomama, klasifikacijama, zvanjima, zanimanjima i licencama, kao i u drugim oblicima obrazovno-vaspitnog rada”, piše. 

Prof. Petrušić smatra da je propis dobar instrument za postizanje rodne ravnopravnosti u Srbiji.

“Mislim da nemamo drugog instrumenta da podstaknemo ljude da koriste rodno osetljivi jezik, makar u onome što su službena obraćanja. Zakon nas neće kažnjavati zbog toga kako ćemo govoriti u našoj kući”, pojasnila je.

Ipak, objašnjava da je zakon samo želja da se ide u određenom smeru. Ova želja je u Srbiji – neostvarena. 

“Zakon je uvek nešto što je želja, ali između onoga što piše u zakonima i kakva je praksa, često postoji jaz”. 

Dodaje i da nisu doneta dokumenta koja je trebalo da preciznije regulišu upotrebu zvanja i ostalih naziva u ženskom rodu, za šta je i bio ostavljen period od tri godine (do 2024) za početak primene rodno osetljivog jezika.

“Trebalo je da počne da se primenjuje, da se pripremi dokument koji bi omogućio da se u obrazovanju i medijima ponude femitivi za različita zanimanja, kvalifikacije, itd. Zavod za obrazovanje je bio pripremio dokument koji se tiče rodno senzitivnog jezika u obrazovanju, ali to je naišlo na negativne reakcije tako da to nije usvojeno”, dodaje profesorka.

Dodaje da su Srbiji upućene preporuke da preduzme mere protiv veoma jakog antirodnog diskursa.

“Koliko se uspešno radi na ovim merama, toliko je taj diskurs jak”, zaključuje Petrušić. 

Inače, mediareform.rs je prošle godine kroz mini online kampanju promovisao rodno osetljiv jezik, kada je i deo stručne javnosti reagovao negativno na zakonsku obavezu korišćenja feminitiva. 

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Intervju sa Ivom Parađanin Lilić: Želim da ispričam žensku stranu priče Možda bi baš ona spasila čovečanstvo – Posebna podrška i rodna analiza za Srbiju jednakih prava i mogućnosti Ombudsman bez odgovora zašto osporava rodno osetljivi jezik Rodna ravnopravnost u NišuRodna ravnopravnost u Nišu: Mile Ilić na čelu skupštinskog tela, zasedanja retka i nevidljiva
Avatar photo
Vesna Milić Radosavljević

    POVEZANE VESTI

    Završen Niški filmski festival: Ovacije za glumce, zahvalnost Nišlijama i nagrade najboljima

    04/09/2026

    Niš mora da se menja – slučaj kompleksa „Niteks“

    04/09/2026

    Niško Tužilaštvo traži uslovnu kaznu zatvora za studenta optuženog da je gradonačelnika gađao jajima

    03/09/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Završen Niški filmski festival: Ovacije za glumce, zahvalnost Nišlijama i nagrade najboljima

    04/09/2026

    Niš mora da se menja – slučaj kompleksa „Niteks“

    04/09/2026

    Niško Tužilaštvo traži uslovnu kaznu zatvora za studenta optuženog da je gradonačelnika gađao jajima

    03/09/2026

    Slučaj Sotirovski: Zbog zdravstvenih razloga pripremno ročište ponovo odloženo

    02/09/2026

    Dve godine od svečanog otvaranja pred izbore, vrtić „Višnjica“ u Nišu konačno počeo sa radom

    01/09/2026

    Najlepša priča iz Niša je ponovo počela

    01/09/2026

    „Na vodi i slobodi“ – Niški filmski festival počeo uz „pumpanje“ i dodelu nagrade Tanji Bošković

    30/08/2026

    Prijavite se za “Press akademiju” – konkurs otvoren do 10. septembra

    28/08/2026

    Julske plate na Filozofskom i dalje nema, umesto rešenja – od Ministarstva ucena

    28/08/2026

    SEENPM: Preuzimanje „Adria News Network“ od strane „Alpac Capital“ mora biti podvrgnuto detaljnoj kontroli

    27/08/2026
    1 2 3 … 165 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.