Od usvajanja Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji 2024. uvodi obavezu korišćenja rodno osetljivog jezika, u javnosti se povremeno vode žustre diskusije o ovim odredbama. Uvođenje ženskog roda kao obaveznog u titulama, zvanjima, zanimanjima itd, deo javnosti, pa i stručne, nazvao je nasiljem i silovanjem jezika. Iz Ministarstva za ljudska prava najavljuju da će do kraja godine znati kako će se sprovoditi odredba o obavezi korišćenja rodno osetljivog jezika.
Najsvežiji primer otpora ka ovakvoj zakonskoj obavezi javnost je mogla da vidi od patrijarha Porfirija.
Plakao bih, vrištao bih od muke kad vidim jadnicu koja menja teze pa kaže, a zašto nisu brinuli o ženama, žene su ugrožene. Jesu ugrožene, svi smo ugroženi, od tebe bre, bedo jedna. Jer si došla na jasle i prodaješ maglu, bre, kao da svet postoji od tebe. Kaže, bune se protiv zakona o jeziku, o senzitivnom jeziku. Onda, menjajući teze kaže, a ne vode računa o tome što su žene ugrožene. Kakve to veze ima jedno sa drugim? I onda kaže – ko je crkva da se meša u politiku? Politička volja je bila da se donese Zakon….”, rekao je, između ostalog, Porfirije.
Nakon što se snimak ovog govora pojavio u javnosti reagovala je Poverenica za zašitu ravnopravnosti Brankica Janković, nakon čega je usledilo i saopštenje SPC.
Žene, pozdravio nas juče patrijarh. pic.twitter.com/ILx1yNfEGR
— Biljana Lukić (@BiljanaLuki) May 13, 2023
Podsetimo da je i u uskršnjoj poslanici patrijarh apelovao na zaustavljanje primene zakona koji uvodi obavezno korišćenje rodno osetljivog jezika, nazvavši ga nasiljem iza koga se krije borba protiv braka i porodice.
Ne možemo dozvoliti da patrijarhalna kultura kaže “ne može”
I dok Crkva i Poverenica, na suprotnim stranama, upozoravaju saopštenjima, govornice debate “Da li si radnica ili si direktor” Fondacije Centar za demokratiju, sagledale su perspektive primene odredbe Zakona o obavezni korišćenja rodno osetljivog jezika.
Profesorka emerita Svenka Savić kazala je da treba krenuti od analize digitalnog prostora, koju su već delom uradili. Upozorila je da većina fakulteta Univerziteta u Novom Sadu ne koristi ženski rod zvanja.
Ovaj brazac koji bi se mogao popraviti jedim dopisom rektora. Samo jedan zadužen za sajtove, proći će kroz sva zanimanja. To nije nepromjenjivo. Dakle, može se, treba da zalegnemo”, kazala je.
Emerita Savić dodaje da se rodno osetljivim jezikom dekonstruiše i menja patrijarhalna kultura, dok njena koleginica Marijana Pajvančić podseća na dugu istoriju korišćenja naziva titula u ženskom rodu.
Ne možemo dozvoliti da patrijarhalna kultura nas poklopi i kaže “ne može”, ne može se za ženu kazati….Ne, može, jer mi istovremeno kroz jezik menjamo patrijarhalnu kulturu. Mi je ne priznajemo. Mi hoćemo da je dekonstruišemo, s jedne strane, i sa druge strane da je promenimo, rekla je Svenka Savić.
U ustavu Srbiji sa sredine 19. veka postoje knjaz i knjeginja, kralj i kraljica, rekla je profesorka Marijana Pajvančić.
To su ustavne odredbe. Postoje njihove titule, kako se morate obraćati kralju, odnosno kraljici, kraljevoj ćerki, odnosno sestri itd. Dakle, ništa to nije novo. I kad god su pozicije moći u pitanju, onda to bude priznato, nakako to jezik napravi. E pa, tako će napraviti i za neke reči koje zvuče rogobatno, navela je.
Ministarstvo ne odustaje od zakona
Uprkos oštrom protivljenju i od strane SANU, Matice srpske i mnogih fakulteta i pojedinaca u Srbiji, iz Ministarstva za ljudska, manjinska prava i društveni dijalog napominju da od primene odredbe o rodno osetljivom jeziku ne odustaju.
Ministarstvo radi na realizaciji primene obaveze korišćenja rodno osetljivog jezika i pozvaće javnost da učestvuje, rekla je Nina Mitić iz Ministarstva za ljudska, manjinska prava i društveni dijalog.
Najavila je sledeće nedelje dijalog u Novom Pazaru, a u junu u Novom Sadu.
Sumiramo utiske, stavljamo zaključke na papir i ulazimo u proceduru. Neosporno je da ćemo do kraja godine znati kako, na koji način, kojim putem 2024. stupa na snagu ovaj član zakona, istakla je Mitić.
Podsetimo, Zakon o rodnoj ravnopravnosti usvojen je 20. maja 2021. godine, dok je obaveza upotrebe rodno osetljivog jezika predviđena tri godine od početka njegove primene. Obavezna upotreba odnosi se na medije, javnu administraciju i obrazovanje.