Čini se da je usled pandemije COVID-19 čitava planeta zamrla. Avioni su prizemljeni, ekonomija svedena na minimum, a kretanje stanovništva ograničeno.
Mediji širom sveta pišu o zanimljivim oblicima životinjskog ponašanja koji se pripisuju smanjenoj ljudskoj aktivnosti. Preko romansiranih priča kako životinje osvajaju svoja izgubljena staništa, do zabrinutosti da su životinje ostale bez hrane, neuobičajeno ponašanje životinja širom sveta zainteresovalo je kako naučnike, tako i laike.
Ponekad je zaista reč o životinjama koje se vraćaju u svoja staništa. Na moreuzu Bosfor (Istanbul, Turska), manje brodova u luci i veća količina ribe u gradskom pojasu privukli su delfine. Delfini se u Bosforu mogu videti i uobičajeno, ali sada plivaju mnogo bliže obali, piše Phys.org, vebsajt koji se bavi temama iz nauke.

Međutim, veliki broj ovih nesvakidašnjih slučajeva posledica je manjka hrane, piše National Geographic. Ema Maris, novinarka National Geographic-a, ističe problem pojave velikog broja pacova u urbanim sredinama širom sveta. Životinje su izašle iz svojih skrovišta u očajničkom pokušaju da dođu do hrane, pošto u vreme ograničenja kretanja restorani i drugi stalni izvori otpadaka ne rade. Nešto neobičnije slike dolaze iz japanskog grada Nara, inače poznatog po populaciji jelena. Jeleni su u Nari velika turistička atrakcija. Usled otkazanih poseta parku jelena i nedostatka turista koji ih hrane, životinje su se našle na ulicama tražeći hranu, piše Traveller Australia.
Inače prijateljski nastrojeni, jeleni su tokom epidemije primećeni u podzemnim prolazima, u blizini prodavnica, ali i na ulicama, gde su u opasnosti od saobraćaja. Međutim, ekolog urbanih sredina Kristofer Šel je za New York Times izjavio da smatra da jeleni neće biti ugroženi. „Većina životinja koje žive u urbanim sredinama imaju fleksibilne načine ishrane“, rekao je dr Šel.
Manjak turista i hrane koju donose uslovio je i migracije makaki majmuna u gradu Lojpuriju na Tajlandu. Za razliku od japanskih jelena, tajlandskim majmunima je svake godine posvećen i tradicionalni festival, tokom kog semajmunima priprema tradicionalna gozba. Iako se često kreću po gradu, za vreme pandemije primećene su horde majmuna koje blokiraju ulice, navodi New York Times.
Nešto opasniji primer gladne životinje koja traži hranu u gradskoj sredini dolazi iz prestonice Čilea, gde su na ulicama primećene pume. Prema zvaničnim saopštenjima, pretpostavlja se da su životinje sišle sa okolnih brda, a da su u Santjago slobodno ušetale zbog smanjenog intenziteta saobraćaja. France 24 navodi da su pume primećene više puta u toku iste nedelje

Pored vesti koje su dokazano tačne, mnogi mediji su preneli i priče o životinjama koje su se kasnije pokazale lažnim. Nataša Dali, novinarka National Geographic-a, ističe da je najveći broj ovakvih vesti potekao sa Twitter-a. Posebno je bila zanimljiva vest da su se vode kanala u Veneciji raščistile, da su primećene ribe, pa i labudovi. Vest je izazvala veiko interesovanje javnosti, s obzirom da su venecijanski kanali dugo bili leglo zaraze. Međutim, ispostavilo se da su labudovi snimljeni u Buranu, gradiću na istoimenom ostrvu u Venecijanskoj laguni. Iako i ovo deluje ohrabrujuće, Nataša Dali navodi da Burano nije ni izbliza zagađen kao Venecija i da se tamo labudovi mogu često videti.
Venecija je bila predmet i drugih lažnih vesti. Neke od njih su uključivale i delfine, koji su zapravo snimljeni u drugoj luci u južnoj Italiji. Pored Venecije, još jedna lažna vest, koja potiče od posta na Twitter-u, navodi da je grupa slonova provalila u kinesko selo i popila 30 kg vina od kukuruza.
Ljudi žele da veruju u sposobnost prirode da se oporavi sama, objašnjava Suzan Klejton, profesor psihologije i studija okoline na Vuster koledžu u Ohaju. „Ljudi se nadaju da je, šta god mi učinili, priroda dovoljno snažna da se izdigne iznad toga“, zaključila je prof. Klejton.
Dok pandemija jenjava u nekim delovima sveta, a tek se rasplamsava u drugim, ostaje da se vidi koliko će još primera neuobičajenog kretanja životinja biti zabeleženo. Koliko god delovali simpatično, oni ukazuju na činjenicu da efekte pandemije COVID-19, i sa njom povezane smanjene ljudske aktivnosti, oseća i životinjski svet. Treba, međutim, imati u vidu i da se ove vesti često pokažu netačnim. Iako mnogi mediji prikazuju ove slučajeve kao blagotvorne za prirodu, da bi to zaista tako i bilo, ovu krizu treba iskoristiti za organizaciju i buduće bolje razumevanje ekologije.
Autor: Nemanja Kutlešić
Tekst je nastao u sklopu projekta „Effets de la pandemie de COVID-19 sur le comportement de la faune et son enviroment – Efekti pandemije COVID-19 na ponašanje životinja i njihovo okruženje“, u saradnji Francuskog instituta u Srbiji, ogranak Niš i Media i reform centra Niš.