Niš je pre godinu dana na kratko “oslobodila” opozicija, ali su naprednjaci imali “slamku spasa” i ipak formirali vlast. Godinu od poslednjih junskih izbora obeležila je naprednjačko-socijalistička vlast u gradu i svim opštinama osim “opozicione” Medijane, hapšenje bivše gradonačelnice i unapređenje niškog “Rusa” koji je SNS omogućio vlast i pored manje osvojenih glasova. Izbori su ponovo tema, ali ovog puta u atmosferi višemesečnih studentskih protesta i glasnih građanskih pobuna. Politikolog Dejan Bursać ocenjuje da je rejting naprednjaka slab, te da nema druge nego ih pobediti na njihovom terenu jer ga oni neće menjati.
Saga o prošlogodišnjim lokalnim izborima u Nišu, koji su održani 2. juna, dobro je poznata. Dve pobede u izbornoj noći i jedan “Rus” da razreši dilemu – bili su samo uvertira u ono što je za opoziciju kasnije bila iscrpna pravna borba, a za vlast legitimna pobeda, iako su imali par hiljada glasova manje od opozicije.
O izbornim (ne)uslovima polemisalo se i uoči i nakon izbora, a ništa se nije promenilo ni godinu dana kasnije, kada studenti u blokadi traže vanredne izbore, a vlast od njih beži.
Prošlogodišnji lokalni izbori nisu samo dodatno podgrejali sumnje u validnost i legitimitet izbornog procesa u Srbiji, već su i do tada dominantnoj Srpskoj naprednoj stranci, čak i u tako “kontrolisanim” uslovima, stvorili teskobu.
Unapređenje izbornih uslova po preporukama međunarodnih posmatrača, nakon vanrednih parlamentarnih izbora decembra 2023, nije se desilo ni za naredne.
Održani su u okolnostima konstantnih prigovora kako opozicije, tako i posmatračkih misija. Fantomski glasači koji stanuju na “nultim adresama”, birači koji se sele od jednog do drugog biračkog spiska, pa sve do kandidovanja stranaka koje, iako to suštinski nisu, dobijaju status manjinske – neke su od pojava uoči junskih izbora prošle godine.
Niš je bio jedan od gradova u kome je bilo “nade” da je naprednjačka vlast tog 2. juna “pala” i to pod takvim (ne)uslovima. Bilo je potom neizvesno “čiji je Niš”, jer su pobedu proglasile i opozicija i SNS.
Prvo je na Trgu kralja Milana dr Dragan Milić proglasio tada Niš slobodnim gradom, navodeći da opozicija ima dva mandata više u odnosu na koaliciju naprednjaka.

Nekoliko kilometara dalje u izbornom štabu SNS, aktuelni gradonačelnik Dragoslav Pavlović saopštio je da imamo “pata karte” i da će o jednom presudnom mandatu razgovarati sa predstavnikom Ruske stranke kako bi obezbedio većinu.
Iako su opozicione liste u zbiru prema rešenju Gradske izborne komisije imale više glasova od aktuelne vladajuće, zahvaljujući statusu manjinske liste, Ruskoj stranci dodeljen je presudni mandat. Kojoj strani se “niški Rus” privoleo dobro je poznato, a nedavno je i unapređen u pomoćnika gradonačelnika.
U letnjim mesecima usledila je bezuspešna pravna borba opozicije, 12. avgusta konstituisana je niška Skupština, izabran gradonačelnik “pod okriljem noći”, a sporni momenti nisu zaobišli ni prvu ni sve naredne sednice.

Godinu dana kasnije od junskih lokalnih izbora, politikolog Dejan Bursać smatra da su ti izbori pokazali nekoliko stvari.
Prva stvar koju su doneli, posebno kod vas u Nišu, ali recimo i u Čačku, jeste jedan pokazatelj da je SNS ranjiv. Ali sa druge strane da neće prezati od mnogih mehanizama izborne manipulacije da očuva svoju vlast, a mnoge te mehanizme, čak i mnogo agresivnije, viđamo i ovih poslednjih nekoliko meseci koliko traju protesti. Druga stvar koju smo videli jeste da zaista negde postoji zasićenje vlašću SNS-a i to smo isto videli u Nišu, posebno činjenica da su morali da zamene ceo svoj prvi ešalon u gradu nekim drugim ljudima na listi – navodi Bursać.
Kada je reč o “zameni prvog tima SNS”, treba podsetiti da je prethodna gradonačelnica Dragana Sotirovski već 3 meseca u pritvoru zbog sumnji da je oštetila gradsku kasu dok je bila na funkciji .

Ovi izbori, ali i ono što je nakon njih usledilo, pokazali su i nekoliko stvari u vezi sa opozicijom, ističe Bursać. Opozicija je, pre svega oličena u političkim partijama od koje večina sedi u Parlamentu, kako kaže politikolog – “reaktivna, slabo se prilagođava situaciji i ne shvata šta glasači od nje traže”.
Inače, u jedinoj opozicionoj opštini u Srbiji je pre dva dana fizički napadnut njen predsednik Mladen Đurić.
Izbori ponovo tema
Godinu dana od izbora oni su ponovo jedna od ključnih tema u Srbiji, ali pod mnogo drugačijim okolnostima. Vlast, kojoj inače vanredni izbori nisu nimalo strani, ovih dana neumoljivo ponavlja da postoji stabilna većina u republičkom Parlamentu i da za još jednim izlaskom na birališta nema potrebe.
Politikolog Bursać navodi da je aktuelna vlast u poslednjih 13 godina svaki problem rešavala u izbornoj areni i to, između ostalog, zahvaljujući “zloupotrebama sistemskih prednosti” te ovo “vrdanje” treba shvatiti na više načina.
To glasačima SNS-a šalje poruku da nešto debelo nije u redu, a naravno, ono što nije u redu to je rejting stranke. Međutim, što duže vi istrajavate u tome da bežite od izbora, to će vam rejting više padati, jer svojim ljudima poručujete da ste slabi. Niko ne voli slabost u politici. I druga važna stvar, onim možda neodlučnim glasačima koji su do sada izbegavali izlazak na izbore, jer su mislili da se ne može ništa uraditi protiv SNS-a, a takvih ima, takođe šalju poruku da su slabi i da kad do izbora jednom dođe da se SNS zaista može pobediti – naglašava Bursać.

Vanredne parlamentarne izbore danas glasno i jasno traže studenti u blokadi, kao i građani koji ih mesecima podržavaju na protestima. Iako su ove neformalne grupe širom Srbije na početku blokada i protesta isticale da zahtevi koje imaju nisu politički, danas navode da su uvideli da im nadležne institucije njih neće ispuniti, te su rešili da promene vlast kako bi ostvarili ono što traže.
Aktuelna vlast i njima bliski tabloidi već nedeljama o ovom novom studentskom zahtevu govore kao o “razotkrivanju pravog lica blokadera”. Naš sagovornik ističe da je reč o potpuno prirodnom sledu događaja.
Studentski pokret očigledno evoluira i to je jasno. I oni nisu organizovani i artikulisani politički akter od kojih se očekuje taj nivo ozbiljnosti kao od političkih stranaka. Tako da negde jasna je evolucija njihovog zahteva, jer su oni prvo pokušali pritiskom na institucije da promene nešto, a onda kada su videli da su te institucije neresponsivne i vrlo agresivne prema njima, onda su rešili da menjaju institucije kroz izbore – ističe Bursać.
Izborni (ne)uslovi
Jedna od institucija koju su studenti počeli da menjaju i pre izbora svakako jeste Regulatorno telo za elektornske medije, budući da je doskorašnji postupak izbora novih članova Saveta ovog tela poništen i da je počeo nov, upravo nakon studentskih protesta i blokade RTS. Kakav će epilog biti ostaje da se vidi, jer brojna medijska udurženja i nevladine organizacije već sada sugerišu da je nepravilnosti na pretek.

Treba podsetiti da je REM jedan od prioriteta na listi unapređenja izbornih uslova. Na njihov rad bilo je prigovora i u Godišnjem izveštaju Evropske komisije o vladavini prava.
Pored toga, birački spisak takođe predstavlja “kamen temeljac” boljih izbornih uslova u Srbiji, na kome stručna javnost instistira.
Da li je realno očekivati bolje izborne uslove u vremenima koja slede, Bursać ne deli optimizam.
Jasno je da je SNS uspostavio jedan režim u Srbiji koji je čisto fasadna demokratija i da se izborni uslovi poštuju, dok god ne ugrožavaju u stvari opstanak režima i opstanak vladajuće stranke, odnosno dobar rezultat vladajuće stranke. Tako da su sva izborna pravila, što bi se reklo, podložna reinterpretaciji i na prodaju. Teren za igru je takav kakav je, grozan je. Sve institucije, budžet, državne funkcije, mediji, većina medija rade u korist jednog aktera, odnosno jedne stranke. Ali baš zbog toga taj akter to neće promeniti – kaže Bursać.
Iako izbori još nisu na vidiku, sudeći prema izjavama predstavnika vlasti, studenti u blokadi nastavljaju svoju borbu. Jučerašnji protest “Vostani Serbije” ispred Osnovnog suda u Nišu bio je jedan od masovnijih skupova ovog tipa u proteklom periodu, a istovremeno se hiljade građana okupilo tim povodom u više od 40 gradova i mesta širom Srbije. Jedini zahtev bio je – raspišite vanredne parlamentarne izbore.




