U želji da obeleži mesto tragičnog stradanja i sačuva sećanje na borce za slobodu i sve poginule žrtve fašističkog terora, Grad Niš je već 1950. godine podigao spomenik u obliku kamene piramide. 14. oktobra 1963. godine, na dan oslobođenja Niša, svečano je otkriven spomenik, rad zagrebačkog vajara Ivana Sabolića. Spomenik, kakav imamo i danas, zauzima središte Bubanjskog parka i čine ga horizontalni friz od belog mermera, na kome su u reljefu prikazane scene stradanja žrtava fašista, kao i tri vertikalne betonske pesnice koje simbolizuju dete, ženu i muškarca, stradanje čitavih komunističkih, jevrejskih i romskih porodica. Sam spomenik je, u maniru rada Ivana Sabolića, sveden na čistu geometrijsku formu i simbol (znak). Kao takav, on je autorov pokušaj izlaza iz tada prisutnih tendencija socrealizma i predstavlja značajan pomak u razvoju jugoslovenskog (hrvatskog) vajarstva. 2004. godine, na obodu kompleksa, podignuta je kapela u postmodernističkom duhu, rad poznatog niškog arhitekte Aleksandra Buđevca.
Današnje generacije mladih, ne percipiraju Spomen park Bubanj kao istorijsku celinu i značajnu tačku u gradskom životu. Ovo je posledica sveprisutnog istorijskog revizionizma koji je dominantan istorijski diskurs od početka devedesetih godina dvadesetog veka do danas. Relativizovanje značaja žrtava boraca antifašističke borbe, kao i civila stradalih u Drugom svetskom ratu, dovelo je do određene nezainteresovanosti građana za simboličku i značenjsku vrednost ovog spomenika. Danas je čitav prostor percipiran kao izletište i poligon za sportske aktivnosti. Istovremeno, a u duhu zapostavljenih vrednosti antifašizma, spomenik je žrtva fašističkih i neonacističkih subkulturnih grupa, koje šokantnim grafitima slave počinioce i podstrekače zločina koji se na Bubnju dogodio.
Na ovaj način, spomenik gubi na svom značaju, a sam simbol i značenje koje on nosi u javnom prostoru, postaju dezavuisani štetnim i po društvo opasnim diskursom.
Najnovije
- Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
- “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
- Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim
- Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
- Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
- Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
- Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru
- Demanti Filozofskog fakulteta u Nišu na tekst objavljen na mediareform.rs
- Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje
- Dekan Filozofskog pregovarao o deljenju departmana sa Fakultetom srpskih studija, studenti i deo zaposlenih ne žele kompromis




