Vakeriba ano thana kote tane, ulavdo ritam, atmosfera, melodija thaj tekstija kola vakerena taro pharo djivdipe, bluz taro svakodivesko djivdipa – odoja rromani muzika. “Tekstija taro rromane gijlja jek tane sar em o bluz. Manusha gilavena ko purane kundre, ten a ovol olen shukar pantola, te mangen te oven olen shukar djuvlja, rovena palo okola so naje, gilavena taro mormalno teme taro svakodivesko djivdipa. Ako e definicija taro bluz, te odova naje khanch aver numa kana o shukar manush naje oleske shukar, me bi phenavaj kaj odova em bashi rromani muzika te e rromani muzika kana e rromeske naje shukar. Ako kerena amaliza tari rromani muzika, ka dikhen kaj odothe naje dur , dur tano jek tikno ulavipa, jek tikno nakhipa. Tuga thaj dukh – odola emocije khanchi so rromani muzika”, phenola Dragan Ristich tari grupa “Kal”.
Sociolog thaj romolg Djokica Jovanovich phenol kaj e muzika e rromenge ship ate mashkar peste vkeren. Rroma ki sa e lumija tane shukar muzikantija, a rromani muzika em ako isi ola nacionako thaj egionalno karakteristike kaj uli isi ola plo amalikano, andralutno dikhipa thaj kolori. “Rrom kote djivindja kerolaj lafi muzikaja, sebepi so avera manusha ma manglja olen. Nashti sine te olencar kerol lafi, argumentija, vakeribaja… soske nashti sine. Sar shaj sine – adjahar so ka den khanchi shukar thaj odoleja te shaj dikhen ole. On tane jekhutne mnusha kola avernca kerena lsfi prekali muzika”, phenola Jovanovich.
Esnafija muzikantija
Nishiske rromane muzikantija ko starto taro XX-to veko sine sikavde muzikantija kola bashalenaj zhicake instrumentija: tari kemana dji ko kontrabas. Po but bashalenaj srbikani, numa rromani muzika ko kafane, fortune hotelija, ko balija taro oficirija, numa bashalenaj sar orkestri basho Radi Nish sa dji kaj na alo o Shaban Bajramovich.
Nebojsha Saitivich Saita aro orkestri “Crne Mambe”, phenol kaj ko odova vakti rromane muzikantija sine cenime. “ Kako Zenko sine ole pendjarutno tamburashkoorkestri ko starto taro XX-to veko, thaj akhardjeolen te bashalen ko filmi “Hanka” taro Slavko Vorkapich taro 1955. Palo kako Zenko avola dujti generacija taro muzikantija – odova o kako Sado. Jek shukar pijanisti, muzikanti thaj gilavutno. Kako Coci kemandjija, kako Barbut… Ola bashalena zhicake instrumentija. Tari olende ulo jek shukar orkestri taro Radio Nish. Odothe sine o kako Bane, kako Jova thaj panda but muzikantija kola shukar bashalenaj taj mangenaj o Nish ten a manglje te djan. Odola sine kafanake, hotelsko muzikantija, sikavne (pismeno) muzikantija. Chitinenaj o note thaj sine esnafija muzikantija. Ko nesave lila taro 1920 – bersh kola dikhljum ramosarol kaj rromano orkestri bashalolaj em oficirsko balija. On shukar djivdinenaj thaj sine cenime sar muzikantija”, phenol o Saita.
Shaban Bajramovich – muzikako buntovniko
Em baro iranipa mashkaro rromane muzikantija ko Nishi kerdja jek taro em pendjarutne mashkaro olende – Shaban Bajramovich. Angluno stratuindja te bashaljol po rromane bijava thaj te gilavol po buderi po rromane numa srbikane. Adjahar prekalo vakti, prekalo ple kompozicije kola sine dji ko 700, thaj kerdja balkansko ashunipa tari rromani muzika.
“O Shaban sine kompletno muzikanti. Sine ole lesko stilt haj avdive pendjarutno ki lumija. Palal o Goli otok kerdja pli angluni plocha ko Radio Nish, palal odova dujti, triti thaj kerdja balkanso rromani muzika. Chachutni rromani muzika , kote na meshinenape korenija taro aver manusha startuindja taro Shaban. Svaki Shabaneski gili romani koja aćhola ko 4-5 minutija. Kana nashavdjam e Shaban nashavdjam em o integriteti tari odoja balkansko nuzika, phenol o Saita.
Basho Ivan Blagojevich, sherutno taro Nishvil o Shaban ko importantno sar kompozitori, numa sar manush kova gilavol, em ako sine ole autetikano krlo. “Ov nesar kedindja e historija tari rromani muzika thaj mukhlja legat ko ple manusha. Rromani muzika naje vishe sar bijavengi muzikam ushtimi akana ko jek artistikano niveli. But eminentno manusha dikhle odova artustluko ko izvor. Baro gendo taro bendija ki lulmija kola forsirinena rromani muzika, gndinav kaj odoleske so aćhavdja o Shaban Bajramvich, numa but olendar naje olen ki godi kaj odova avola taro Shaban. On djanena basho Goran Bregovich thaj Mesechina, a na djanena “Djeli Mara po vashari” numa originalno kompozicija taro SHaban BAjramovich,tha samo menjimo o teksti”, phenol o Blagojevich.
Taro odova kobor sine cenimo o Shaban kisa e lumija kerol lafi em o romolog Dragoljub B. Djordjevich kova akale bersheste ikavdja pustik taro Shaban, koj akhardja premalo oleskiri gili “Pitao sam malog puža”. Phanlo me sem sine angluni gili koja o Shaban snimindja kana iklilo taro Goli otok. Odova sine oleskoro sing. Akaja gili sine ko 12, than ki plej lista Djo Stramer kova ingarolaj emsija ko Radio BBC. Kotar o Shaban Bajramovich ki lista taro Djo Stramer. Odova shukar basho Shaban Bajramovich kova nakhola o granice taro odova so gndinol pe bashi rromani muzika. Odova genijalnost taro Shaban Bajramovich. Shaj sine te gilavol djez, kuansko melos, latino melos, shaj sine te gilavol bluz, sar em so kerdja ki gili “Pitao sam malog puža”, shaj sine te gilavol so mangen”.
Muzika taro Shaban Bajramovich avdive da ovol ko but plejliste taro lumijake radio stanice. Ko BBC radio shaj te shunen pe e Shabaneske gilja “ Lidi, lidi, lidi”, “Djeli Mara”, “Kada zvona zvone”, “Djemila” thaj “Phanlo me sem”.
Rromani muzika avdive – e Shabanesko aćhavdipa
Ko Nishi avdine rromani muzika arakhipe prekalo ikeripa ki godi ko Shaban Bajramovich. Ko svako bersh ki angluni rat Nishvil djez festivali ovol basho thagar tari rromani muzika. But lumijake muzikantija ko akava shaipa dindje pochast bashi oleski buti. Numa ki rat “Shabanu u ćast” prekalo Nishvil, akale bersheste phravdilo djez muzej ko anglutno Hamami ano kova isi replica taro Shabanesko monumenti, isi inicijative basho te kerol pe festivali sebepi taro Shaban, a akale bersheste uli em rat “Me sem Shaban” numa “Ja sam Shaban”, ko nishavsko kej.
Terene rromane muzikantij avdive kerena pli muzika, prekalo avera muzikake riga sar soj hip-hop numa rok, numa na vakeren kaj na sine em uticaj taro Shaban ko olengo ovipa. Romolog Dragoljub B.Djordjevich ulavola trin Shabaneske em bare albumija: „Slušajte me ljudi“ Ashunen romalen, “Gipsy legend” album kova snimindja e Mostar Sevda Reunion thaj “Rromno Raj”.
“Ov kerdja plo uticaj ko terne rromane muzikantija te len kan te shaj aćhoven ko Rromanipen sar em ki rromani muzika, numa odova valjani te ovol majstorski, genijalno. Phandlo thaj djivdimo. Kana shundjum e muzika taro nesave hip-hop kedinipa thaj kana nakhavdjemange o tekstija dikhljum kobor o Shaban kerdja uticaj pi olende. Grupa Kal shukar egzampli sar o terne manusha valjanol te aćhon ko Rromanipen. Frontmen tari grupa Dragan Ristich kova kana sine tikno shunolaj e Shaban, thaj olesko dad sine shukar amal e Shabaneja. Grupa Kal ko fundo, ko temelji tari pli muzika arakhol rromano melos. Odova mahreba mashkaro nevo thaj purano ka ovol uvek thaj akana majstorluko sar ka oven ko neve bucha, a te aćhon ko Rromanipen”, vakerol ov.
*tekst preveo: Turkijan Redžepi
***Media thaj reform centar Nish ko avutno vakti ka sikavi serija taro tekstija thaj video tari kultura, tradicija, ćhib, religija, thaj neve kulturake praksencar taro Rroma ko Nish thaj pashe thaj po dur taro Nish. Media thaj reform centar Nish o tekstija ka objavini pi srbikani thaj rromani ćhib, sar kotor taro projekti “Rromanipe – Kultura, tradicija, ćhib thaj religija e rromengi” podikerdo taro MInistreumi tari kultura thaj informishiba tari Republika Srbija ko Konkursi basho sufinansiriba taro informishiba ko ćhibja taro nacionake minoritetija ko 2018. bersh.