Da se skretanjem pažnje medija na postojeće probleme može uticati na promene, veruje skoro polovina građana Srbije. Ovo pokazuje istraživanje Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) iz 2022. godine. Takođe, raste broj građana koji veruju da su promene moguće organizovanjem akcija putem interneta. Ipak, o političkim i društvenim dešavanjima najčešće se informišu putem televizije.
Kada mediji izveštavaju o nekom problemu, on ima veću šansu da bude rešen. U to veruje 47 odsto građana, što je 15 odsto više nego 2020. godine. Skretanje pažnje medija na probleme građana, češće navode oni koji su bliski partijama opozicije, pokazalo je istraživanje CRTE.
Od 2020. godine registruje se i porast udela građana koji veruju da su promene moguće organizovanjem akcija putem interneta. Taj procenat se sa 23 odsto povećao na 29. Ipak, i dalje je više onih koji smatraju da se na ovaj način ne može doći do promena.
Televizija najčešći izvor informacija
Dva ubedljivo najčešća izvora informacija o političkim i društvenim dešavanjima su televizija i internet. Rezultati istraživanja pokazuju da televiziju kao glavni izvor informacija navodi četiri od deset građana odnosno 42 odsto.
Četvrtina ispitanika koristi prevashodno internet portale. Oko desetine građana navodi razgovor sa porodicom i prijateljima ili društvene mreže kao najvažniji izvor informacija o ovim temama, po 11 odsto. Štampu pominje 4 odsto, a radio samo 1. Dodatnih 4% je navelo da uopšte ne prati informacije o političkim i društvenim dešavanjima.
Istraživanje je, između ostalog, pokazalo i da najveći procenat građana ima poverenja prvenstveno u RTS. Televiziju za praćenje dešavanja češće koriste stariji građani, oni sa nižim obrazovanjem. Takođe i građani u ruralnim sredinama i oni koji su u lošijoj finansijskoj situaciji. Vesti putem društvenih mreža češće prate najmlađi, kao i oni u urbanim sredinama.
Istraživanje „Stavovi građana o učešću u demokratskim procesima 2022.“ sprovedeno je u novembru 2022. godine na slučajnom i reprezentativnom uzorku za Republiku Srbiju (bez KiM). Njime je obuhvaćeno 1026 ispitanika.