• Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter Instagram
  • Vesti
    • Društvo
    • Kultura
    • Zdravlje
    • Ekologija
    • Intervju
    • Aktivni građani
    • MRCN teme
    • Blog
  • Slobodni mediji
  • Video
  • Studentski protesti
  • Politika
    • Izbori 2024
  • Kolumne
Facebook Twitter YouTube Instagram
Najnovije
  • Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast
  • Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga
  • Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini
  • Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?
  • Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana
  • “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana
  • Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 
  • Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave
  • Okrugli sto “Trgovina ljudima pod krinkom tradicije”, Udruženje Romkinja “Osvit”
  • Pres-konferencija povodom Meseca borbe protiv melanoma, UPOOM
Home»Intervju»Aleksandra Nikšić: Čitalac ili gledalac ne treba da bude detektiv da bi došao do prave informacije

Aleksandra Nikšić: Čitalac ili gledalac ne treba da bude detektiv da bi došao do prave informacije

Milica BrankovićBy Milica Branković17/08/2020No Comments
Aleksandra Nikšić, Foto: MRCN/M.B.

Koronavirus je već pola godine glavna tema apsolutno svih medija i obrađuju se na najrazličitije načine – piše se o broju obolelih i preminulih, merama prevencije, zatvaranju i otvaranju granica zemalja, potencijalnim vakcinama protiv ovog virusa… Mnogo aspekata ove teme daje i mnogo mogućnosti za različite manipulacije i dezinformacije, a čini se da veliki broj medija tu mogućnost i koristi.

Urednica servisa BBC na srpskom Aleksandra Nikšić smatra da nije ništa novo da mediji koriste ovakve prilike da povećaju svoju čitanost, gledanost ili posećenost.

“Nažalost, u trci za klikovima ili rejtinzima, mediji danas često zanemaruju osnovne standarde izveštavanja, pa i samu proveru činjenica. Dovoljan dokaz je sve veći broj možda ne baš lažnih vesti, ali informacija koje su objavljene bez dokaza, provere, kao puke tvrdnje, često neosnovane. Da li se radi o svesnoj manipulaciji istinom ili ne, skoro je nemoguće utvrditi, ali ono što je suština informisanja – a to je pružanje jasnih i tačnih podataka na osnovu kojih će javnost, to jest, čitaoci i gledaoci moći da donesu sopstveni sud, skoro da ne postoji”, smatra Nikšić.

Kako kaže, ništa drugačija situacija nije ni u drugim zemljama i u celom svetu ovakav pristup novinarstvu i informisanju je sve češći, uglavnom iz istih razloga – zbog što većeg rejtinga po svaku cenu. Jedina razlika je, smatra urednica servisa BBC na srpskom, što u društvima koje karakteriše duža i temeljnija tradicija javnog informisanja, publika zna gde može da pronađe tačne i pravoverne informacije, ako ih želi.

“Čitalac ili gledalac ne treba da bude detektiv i da se bavi utvrđivanjem istinitosti tvrdnji ili aktuelnosti fotografija ili snimaka – odgovornost je medija, i moralna i profesionalna, da pruži tačnu i proverenu informaciju”.

Slanje pogrešnih informacija, bilo namerno ili slučajno, opasno je bilo u kojoj situaciji, a naročito tokom pandemije, kada se radi o zdravlju i životima ljudi, smatra naša sagovornica. Opasnost od pogrešnog informisanja još je veća jer se radi o virisu koji je potpuno nov i nepoznat. 

Foto: print screen BBC na srpskom

“Psiholozi kažu da je čoveku svojstveno da traga za rešenjem ako ne dobije tačan odgovor od stručnjaka i zato objavljivanje priloga o navodno čudotvornim lekovima ili spasonosnoj vakcini koja još ne postoji može da izazove samo još veću zbrku i zbunjenost. Nažalost, sve je manje odgovornosti na svim nivoima, i nama, običnim ljudima koji smo već dovoljno preplašeni i zbunjeni, često se čini da smo prepušteni sami sebi”.

Od marta pa do sada u medijima se kalkulisalo mnogim informacijama, pa je samim tim bilo i mnogo neistinitih.

“Previše je dezinformacija da bismo uopšte mogli da ih nabrojimo – od podataka o obolelima i preminulima, do obaveznog nošenja maski – ali mi se čini da je jedan od najvećih propusta do sada bio nedostatak jedinstvenog stava stručnjaka, koji ne bi ostavio prostora laičkim tumačenjima”, smatra Nikšić.

Prema njenom mišljenju, i na osnovu pitanja koje BBC na srpskom dobija od svojih čitalaca, najveći broj ljudi se i o koronavirusu najčešće informiše preko društvenih mreža. 

“To i jeste znak vremena u kojem živimo, ali takođe i najveći rizik. Bez obzira na pokušaje administratora Fejsbuka i Tvitera da ograniče i spreče pojavljivanje netačnih informacija i lažnih vesti, to se i dalje dešava, a većina korisnika danas nema vremena ili čak ne želi da ga troši i društvene mreže im postaju glavni izvor informisanja”, smatra Aleksandra Nikšić i dodaje da informisanje o svakoj, pa i ovako bitnoj temi kao što je koronavirus, danas zavisi od nas samih, odnosno sami odlučujemo kome verujemo i na koga se oslanjamo kada se radi o tačnosti, istinitosti i proverenosti.

FacebookTweetLinkedInEmail

Povezane vesti

Tiodorović: U KC Niš 61 pacijent, pravi pik epidemije moguć do kraja nedelje Sindikat lekara i farmaceuta: Svi smo na istom respiratoru dokle god je politika ispred svega #COVID ̶ 19 – statistika I za vikend radno vreme do 20 časova, o merama za praznike 28. decembra
Milica Branković

    Novinarka Media i reform centra Niš

    POVEZANE VESTI

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Leave A Reply

    Analizirali smo

    Studenti osumnjičeni za simulaciju zvučnog topa – šta u Nišu na to kažu građani i stručnjaci, a šta vlast

    23/06/2026

    Sud pauzirao osnivanje Fakulteta srpskih studija „cepanjem“ niškog Filozofskog – ima li budućnosti bez dijaloga

    17/06/2026

    Od tesne do „bogatije“ većine – kako se menjao odnos snaga u niškoj Skupštini

    12/06/2026

    Kancelarija Vlade otvorena i u Nišu – rešavanje problema građana ili promocija vlasti?

    05/06/2026

    Prijava studenata protiv Vučića za medijsku posetu pacijentima – arhivirana

    03/06/2026

    “Samo lojalni vlasti mogu da prežive na državnim jaslama” – kako je medijima u Nišu podeljeno 100 miliona od građana

    30/05/2026

    Nastavak suđenja za gađanje jajima – oprost niškog gradonačelnika koji niko nije tražio, za studenta koji nije ni proglašen krivim 

    29/05/2026

    Biciklistički koridor za niški kej – Inicijativa Skopljanke za uređeniju obalu Nišave

    26/05/2026

    Pravni lek i pritisak javnosti – hoće li terapija niških lekara delovati na Lekarsku komoru

    20/05/2026

    Višedecenijski problem izmeštanja pruge u Nišu: Nova prepreka za staro rešenje

    18/05/2026
    1 2 3 … 162 Next

    O nama

    Projekti

    Uslovi korišćenja

    Impresum

    2024. Mediareform
    Designed by - Mediareform
    Logo

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.