Na lokaciji poznatoj kao Lalinačka slatina, nadomak Niša, ovih dana u toku je snimanje igrano-dokumentarnog filma koji će dramatizovati istorijske događaje koji su pratili naučno istraživanje ovog područja iz 19. veka. Da će se ovaj nesvakidašnji dokumentarac baviti rekonstrukcijom susreta kralja Milana i naučnika Save Petrovića iz 1885. godine, kaže predsednik biološkog društva “Dr Sava Petrović” i jedan od stvaralaca filma Marko Nikolić.
“Naučnik Sava Petrović tom prilikom pokazuje kralju biljku koju je upravo otkrio. Biljka je, u čast kralja, i dobila ime – čistac kralja Milana, na latinskom Stachys Milanii”, objašnjava Nikolić. On je dodao da su se potrudili da film zaobiđe format “dosadnog dokumentarca” i da uključivanjem dramatizacije i igranog dela izbegnu jednoličnost i monotonija.
Ulogu doktora Save Petrovića, naučnika zaslužnog za otkrivanje i opisivanje mnogih novih biljnih vrsta karakterističnih za područje ove slatine, tumači Aleksandar Mihailović, glumac Narodnog pozorišta u Nišu. Pored njega će se u ovom kratkometražnom filmu naći i mladi glumac i reditelj Stefan M. Mladenović, tumačeći ulogu kralja Milana Obrenovića.
“Kada sam pročitao scenario nisam razmišljao, već sam odmah prihvatio da podržim mladu ekipu koja ovakvim projektom ostavlja zapisano još jedno bogatstvo prirode naše zemlje”, kaže o svom učešću u projektu glumac Stefan M. Mladenović.
Scenario, režiju i montažu potpisuju predsednik i sekretar Biološkog društva “Dr Sava Petrović” Marko Nikolić i Dimitrija Savić Zdravković.
“Ovim projektom želimo da predstavimo živi svet Lalinačke slatine i približimo lokalnom stanovništvu važnost očuvanja ovog i sličnih zaštićenih područja naše zemlje”, objašnjavaju reditelji.
Film je nastao u saradnji Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Biološkog društva “Dr Sava Petrović” i upravljača zaštićenog područja Lalinačka slatina.
Slatina nadomak Niša – neobična pojava na jugu Srbije
Lalinačka slatina, u blizini Niša, proglašena je Spomenikom prirode 2015. godine. To je stanište sa izrazito slanim zemljištem, koje predstavlja pravu retkost koja se na jugu Srbije javlja tek u fragmentima.
“Poznate slatine južno od Save i Dunava, nalaze se u okolini Vranja, Prokuplja i Niša. Tu raste veliki broj endemskih biljnih vrsta kao što su Milanov čistac, ćufurija, dalmatinski luk, slatinski cvet, samak i zvezdan. Lalinačka slatina je često posećena od strane turista, studenata i naučnika iz Evrope”, naveo je rukovodilac Zavoda za zaštitu prirode Srbije u Nišu Danko Jović. On je dodao da na Lalinačku slatinu dolaze i studenti postdoktorskih studija iz Evrope, posebno zainteresovanih za ovo područje, u cilju proučavanja i istraživanja.
“Jako malo se zna o važnosti ovog mesta za promociju i popularizaciju grada Niša i Srbije”, navodi Jović i najavjuje “Imamo u planu da naučnicima omogućimo mesto gde će boraviti i proučavati tokom svoje posete”, uz objašenjenje da će samo takvim pristupom privući i druge naučnike u ovaj kraj.
Slatine nastaju od vode sa povećanim sadržajem mineralnih soli, koja izbija iz zemlje i poplavljuje okolno zemljište. Na ovom izrazito slanom zemljištu zabeležena je velika raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je većina strogo zaštićena. Tako je ova slatina jedino stanište u Srbiji na kojoj raste biljka Milanov čistac, vrsta koja pripada krajnje ugroženim predstavnicima srpske flore.