Iako domaći stručnjaci i organizacije civilnog društva godinama upozoravaju da predsednik države svojim postupcima neretko krši Ustav, trenutno je za ustavni poredak zemlje problematičniji student Dimitrije Dimić iz Niša. Dok je Dimitrije u kućnom pritvoru zbog sumnji da je sa svojim kolegama planirao nasilnu promenu ustavnog poretka, predsednik države studentima nudi “maslinovu granu” i poziva ih na dijalog. Advokat iz Niša navodi da je kontradiktorno da se za takvu optužbu dodeli kućni pritvor, a aktivista upozorava da je na snazi politički progon putem državnih institucija.
Serija hapšenja nakon velikog vidovdanskog protesta u Beogradu nije zaobišla ni one koje predvode pobunu mesecima. Naizmenična saopštenja MUP-a, Osnovnog i Višeg javnog tužilaštva u Beogradu smenjivala su se tog 29. juna, a broj privedenih rastao je iz sata u sat. Privedenim građanima koji su se 28. juna našli na ulicama Beograda na teret su se stavljale različite optužbe.
Od nasilničkog ponašanja, verbalnih i fizičkih sukoba sa policijom, pa sve do optužbi za nasilnu promenu ustavnog poretka – lepeza prekršaja koja se privedenima stavljala na teret bila je raznovrsna.

Slučaj koji se izdvojio jeste privođenje osmoro mladih, koje između ostalog beogradsko Više javno tužilaštvo tereti za “pripreme i napad na državne institucije, kako bi nasilnim putem promenili državni poredak”. Među njima, nalazi se i Dimitrije Dimić, student Pravnog fakulteta u Nišu koji je danas u kućnom pritvoru.
Za mediareform.rs Dimitrijev otac, pravnik Ivan Dimić, govori da je rešenje o kućnom pritvoru Višeg suda u Beogradu dostavljeno njegovom sinu kao i Luki Stevanoviću studentu iz Kragujevca, dok su ostali oslobođeni.
Kada je on priveden prvog dana i kad sam saznao, koje krivično delo mu se stavlja na teret, ja sam, da kažemo, odahnuo. Došao sam do zaključka da od cele te priče nema ništa. To je suviše ozbiljno krivično delo da bi moglo da se uradi na način na koji su oni opisali i da sve ovo što se naknadno dešava, taj pritvor i sve to, to je jedna igrica u kojoj, nažalost, moramo da učestvujemo – ističe Dimić.
Iako je Tužilaštvo prvobitno tražilo pritvor za svih osmoro privedenih, Viši sud je to odbio, nakon čega je usledila žalba VJT. Veće Višeg Suda uvažilo je žalbu u slučaju Dimitrija i Luke i odredilo im pritvor, dok su ostali pušteni na slobodu. Nakon žalbe Apelacionom sudu, odluka o pritvoru zamenjena je kućnim pritvorom.
Dimić navodi da je Sud u obrazloženju ove odluke naveo da se pritvor određuje “kako ne bi došlo do ponavljanja krivičnog dela” i da će mera trajati do datuma suđenja koji nije ni određen. Međutim, nova žalba na ovu odluku ponovo je pred Apelacionim sudom, a Dimić očekuje da ona ubrzo bude uvažena.
Očekujem da to bude rešeno u narednih sedam do deset dana, da se to sve završi i da mu se ukine pritvor. Stvarno mislim da do eventualnog krivičnog postupka neće ni doći, ali dobro, o tom potom – kaže Dimitrijev otac.
Dodaje da ono što vidi kao cilj svega ovoga, jeste da se Dimitrije i njegove kolege drže dalje od ulica na kojima se, širom države, svakodnevno, održavaju protesti studenata i građana.
Dimitrije Dimić od ranije je poznat javnosti kada je štrajkovao glađu ispred zgrade Predsedništva u Beogradu. Dimić je te 2023. godine zahtevao da vlast isupni zahteve protesta “Srbija protiv nasilja”.
Ko narušava ustavni poredak?
O urušavanju ustavnog poretka građani Srbije od predstavnika vlasti gotovo da svakodnevno slušaju. Često ih o tome obaveštva i predsednik države koji i sam neretko izlazi iz svojih ustavnih ovlašćenja i ne poštuje iste, kako godinama upozoravaju stručnjaci.

Ustav Srbije izričito zabranjuje “svaki uticaj na sudije u vršenju sudijske funkcije”, a prema rečima redovnog profesora Pravnog fakulteta u Beogradu Tanasija Marinkovića, predsednik ovu zabranu krši “napadima na ličnost sudija ili iznošenjem stavova o krivici, odnosno nevinosti određenih lica koja su ili bi mogla biti predmet predistražnih, istražnih i sudskih postupaka” – pisao je N1.
Svežiji primer predsednikovog “zaobilažeja” Ustava jeste kampanja za lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru, navode iz Biroa za društvena istraživanja.
Davanjem imena izbornoj listi Srpske napredne staranke (Ne damo Srbiju – Aleksandar Vučić) na lokalnim izborima u Zaječaru i Kosjeriću predsednik Republike, Aleksandar Vućić, prekršio je član 111 Ustava Republike Srbije, član 1 Zakona o predsedniku Republike i član 40 Zakona o sprečavanju korupcije, stav 1 i 2 – upozorio je tada BIRODI.
Selektivno poštovanje Ustava od strane predstavnika vlasti, ipak ne sprečava iste da se na njegov poredak redovno pozivaju.
Advokat iz Niša Filip Domazet kaže da je delo koje se Dimitriju stavlja na teret ozbiljno i da je apsolutno kontradiktorno da se za tako nešto odredi kućni pritvor.
U saopštenju beogradskog VJT, navodi se da je Dimitrije zajedno sa ostalim kolegama učestvovao u “udruživanju radi vršenja krivičnih dela iz člana 346 stav 1 Krivičnog zakonika, Pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije iz člana 320. i u vezi krivičnog dela Pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja iz člana 309. Krivičnog zakonika”.
Kućni pritvor nije prosto opcija za tako ozbiljno delo. Trebalo bi da bude ili u pravom pritvoru ili da bude pušten ako nema dokaza. A ovo je sad nešto između, što je jako čudno. I za mnogo blaža dela se određuje efektivni pravi pritvor u zavodskim uslovima, a ne ovaj kućni. Tako da je to već indikativno – navodi Domazet.
Ističe da ovakvu meru više vidi kao “zastrašivanje” i pokušaj režima da preventivno utiče na demonstrante i studente kako ne bi učestvovali na protestima.
“Politički progon putem institucija države”
Debata o tome koliko je pravosudni sistem u Srbiji nezavisan, a tužilaštvo podložno političkim uticajima gotovo da je konstantna. Dok predstavnici izvršne vlasti godinama govore da su ove strukture nezavisne, nevladine organizacije i međunarodna tela imaju drugačiju sliku o stanju stvari.

Poslednji Izveštaj Evropske komisije o vladavini prava posebno naglašava da je politički pritisak na pravosuđe ostao visok, dok su Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva uglavnom ostajali pasivni.
U 2024. godini podneto je pet novih zahteva za zaštitu od neprimerenog uticaja Visokom savetu sudstva i deset zahteva Visokom savetu tužilaštva, koji je u pojedinim slučajevima utvrdio postojanje neprimerenog uticaja. Pored toga, Vlada i Parlament do sada nisu preduzeli nikakve mere u slučajevima neprimerenih javnih komentara svojih članova, iako se čini da su takvi komentari u suprotnosti sa njihovim kodeksom ponašanja – stoji u Izveštaju Evropske komisije.
Mladen Jovanović, aktivista iz Niša i bivši direktor Nacionalne koalicije za decentralizaciju, kaže da su u zemlji institucije zarobljene te da je situacija došla do krajnjeg nivoa gde “institucije direktno služe očuvanju vlasti”.

Deo tužilaštva i kompletna policija su politički instrumentalizovani. To je kao sredstvo represije i zastrašivanja koje je očigledno sada sve veće. Ne treba zaboraviti da su takvu vrstu institucionalnog siledžijstva primenjivali nad udruženjima građana, nad neformalnim grupama koje su organizovale proteste i pre svih ovih protesta. Ipak, ovo je prvi put da je protest ovako masovan i da je i siledžijstvo i nasilje primenjeno nad praktično svim mladim ljudima u Srbiji – ističe Jovanović.
Jovanović dodaje da ono kroz šta prolaze Dimitrije i Luka, kao i mnoge druge njihove kolege jeste vrsta političkog progona.
Vučić narodu bukvalno poručuje – promena vlasti je protivustavna i vaša pobuna protiv vlasti je protivustavna. Drugim rečima, mi se suočavamo sa našom realnošću, a to je da živimo diktaturu i autokratiju. Živimo u društvu koje nema Ustav, koje je je odavno zapravo u jednom vanrednom stanju – zaključuje Jovanović.
Mladi ljudi u Srbiji su trenutno na prvoj liniji fronta. Zahtevaju da institucije u zemlji krenu da rade svoj posao, a da predsednik države raspiše vanredne parlamentarne izbore. Za to vreme on ih poziva na dijalog. Ipak, predsednikova “maslinova grančica” studente u blokadi trenutno ne interesuje, jer kako se na društvenim mrežama tokom proteklih dana može pročitati – “teško je voditi dijalog dislociranom vilicom”.




