Objava “Da li i vi imate problem sa padežima kao južnjaci?”, Filološke gimnazije u Beogradu, uvredila je brojne građane juga Srbije. Tim povodom je i Nacionalna koalicija za decentralizaciju pozvala Poverenicu za zaštitu ravnopravnosti da uradi analizu stepena diskriminacije ljudi sa juga Srbije. Oni su pozvali i ministarstva kulture i prosvete da se uključe u, kako navode, zaštitu dostojanstva četiri miliona ljudi južno od Save i Dunava.
Zbog objave na stranici “Digitalni bukvar”, Filološke gimnazije u Beogradu, već danima se na mrežema i u medijima govori o predrasudama i diskriminaciji prema južnjacima zbog njihovog dijalekta. Da bi se ovaj problem otklonio neophodno je uvesti set preporuka i mera, smatraju u NKD-u.
“Slučaj nanete uvrede južnjacima od strane učenika Filološke gimnazije u Beogradu pokazao je da su beocentrične jezičke predrasude i dalje jake. Ne krivimo direktno učenike, nego sistem i one koji su im formirali ovakve stavove bilo kroz formalne ili neformalne lekcije o jeziku. Ohrabreni smo što je zajednica jasnom i nedvosmislenom reakcijom naterala jezičku kvazi-elitu na povlačenje i izvinjenje”, navode u svom saopštenju.
Filološka gimnazija se posle burne reakcije javnosti izvinila, a potom i obrisala stranicu Digitalni bukvar. Međutim, iz NKD-a navode da se izvinjenje može uvažiti samo ukoliko ne bude sličnih situacija u budućnosti.
“Ali, ne sme na ovome da se završi. Krajnje je vreme da se utvrdi i otkloni sistemska diskriminacija ljudi zbog njihovog govora. Koliko ljudi nije dobilo posao zbog svog dijalekta? Koliko njih nije upisalo školu ili fakultet zbog načina na koji govore, a koji se nije svideo nekom sa predrasudama ko je na poziciji moći?”, dodaju.
Ističu da u državi u kojoj je skoro 45% radnih mesta u privredi u Beogradu, ne sme da postoji ni naznaka diskriminacije prema onim ljudima koji imaju drugačije drugačije dijalekte. Oni smatraju da važnu ulogu u jezičkoj antidiskriminacionoj politici treba da uzme i javni servis, naročito zbog ranijeg stereotipnog prikazivanja ljudi sa juga Srbije kao nepismenih i zaostalih, a naročito zbog izrazitog favorizovanja beogradskog dijalekta.
“Različitost je bogatstvo, moramo li da podsećamo na to? Čovek je svoj samo na svom govoru. Nametanjem jednog dijalekta guši se sloboda misli i sloboda govora. Takva cenzura rađa autocenzuru koja je najveći neprijatelj slobode i dostojanstva”, kažu u ovoj organizaciji.
Kako su naveli u svom saopštenju, NKD svoje kapacitete stavlja na raspolaganje i kancelariji Poverenice i ministarstvima kako bi se krenulo u rešavanje ovog problema.